'Mi smo konoba koja nudi ono što nude kafane' (galerija)
Konoba je, ali i kafana. Zapravo, manje je konoba, a više kafana. Ili možda ipak više konoba. Ustvari, nebitno. To je konoba Kafana. Kafana joj je, naravno, ime. Nalazi se u Rovinjskom Selu i otvorena je koncem prošle godine. A za sve su zaslužni Nikola, Filip i Josip, prijatelji i poslovni kompanjoni, koji nam pojašnjavaju ono što se objasniti ne može.
"Ovo nije tradicionalna kafana, ovo je konoba. Mi smo konoba koja nudi ono što tradicionalno nude kafane", kaže Nikola, a nama i dalje ništa jasno. Tek kad smo prešli na temu hrane sve se iskristaliziralo. Dakle, mladi Rovinježi u svojoj konobi/kafani nude sve ono najbolje iz tradicionalne kuhinje Balkana – od gravče na tavče, junećih ćevapa, mućkalice do morske spize.
"Vodimo se time da želimo nuditi mješavinu tradicionalnih balkanskih jela, to jest najbolje od svake gastronomske i vinske regije na ovim južnoslavenskim prostorima", kažu.
No, ima vremena za hranu. Pitamo ih kako je sve počelo, otkud ideja za ovakvu ugostiteljsku ponudu.
Mnogi ljudi kada odu u Beograd...
"Cijela priča oko Kafane je nastala sasvim slučajno. Lani smo u studenom bili u Beogradu i kad smo se vratili, počeli smo tražiti ured za naše druge firme. Recimo, ja imam firmu za organizaciju evenata, drugi se bavi iznajmljivanjem brodova, treći ima još nekoliko restorana. Uglavnom, htjeli smo naći ured da bismo bili još produktivniji u svojim poslovima. I onda smo u oglasniku ugledali ovaj prostor. Kad smo ga uživo vidjeli, sva trojica smo, još pod dojmom puta u Beograd, zaključili da tu mora biti kafana. Mnogi ljudi iz Hrvatske kad odu u Srbiju obavezno posjećuju kafane pa smo rekli zašto mi ne bismo takvo što ponudili ovdje, kod nas. Kafana nije povezana ni sa čim negativnim, to je mjesto za druženje. Htjeli smo razbiti taj mit da nešto pripada samo jednom prostoru, da konoba i kafana ne mogu ruku pod ruku", uporan je Nikola da nam razjasni to ime koje samo po sebi privlači pozornost.
Naravno da Kafana ne može bez muzike. I da ta muzika sigurno neće biti jazz ili klasika. Ali hoće li biti neukusna, hoće li treštati turbo folk dok pokušavate uživati u balkanskoj hrani? Nipošto. U Kafani decentno, za našeg posjeta, iz zvučnika dopire glas Zdravka Čolića.
"Subotama imamo i muziku uživo. Ljudi su u početku mislili da će ovdje naići na nekakve cajke. No, to nije tako. Angažiramo pjevače iz Hrvatske, Makedonije, Slovenije. Oni izvode zabavnjake i komercijalizirane narodnjake tipa pjesme Halida Bešlića, Harisa Džinovića, Tome Zdravkovića, a pjevaju se i pjesme Bijelog dugmeta… Nema ovdje turbo folka. Svirku uživo imat ćemo samo do 1. lipnja kada kreće ljetna sezona i počinjemo raditi kao normalan restoran. Ujesen se vraćamo na staro", kaže Nikola.
E sad se možemo vratiti onome što barem nas najviše zanima – hrana i piće. Za stol nam donose čokanče u kojem je rakija od dunja i šljiva. Odlična je, kažu da je nabavljaju iz Srbije. Imaju i istarskih, ali i makedonskih rakija. Slična stvar je i s vinima te svim drugim dobrotama koje ovdje nude. Recimo, ajvar nabavljaju iz Makedonije… I ne žele stati samo na konobi. Ekskluzivno za Istarski.hr otkrivaju svoje planove.
Stiže i trgovina Nostalgija
"Želimo nadograditi ovu priču. Uz samu konobu bismo htjeli otvoriti trgovinu koja bi se zvala Nostalgija shop, gdje bismo nudili proizvode koji su nekada bili svima dostupni u bivšoj Jugoslaviji, a danas više nisu. U toj trgovini bismo imali od kvalitetnih rakija, makedonskog ajvara, čvaraka do kajmaka. Upravo razgovaramo s distributerima da dovedemo proizvode koje je teško nabaviti u Hrvatskoj, a ljudi ih žele kupiti zbog kvalitete, ali i nostalgije. Toga samo se dosjetili jer nas gosti stalno pitaju gdje mogu nabaviti rakiju ili ajvar koji nudimo u konobi. Očito ima potražnje", kažu.
Što se tiče kužine, naravno da je dobar roštilj nezamisliv bez nekog majstora iz Leskovca. Tako su i u Kafani nedavno angažirali jednog Leskovčana, a u kuhinji mu društvo prave i kuhari iz Bosne i Makedonije.
"Kad smo već zamislili konobu s tradicionalnim balkanskim jelima, onda smo morali angažirati kuhare koji imaju iskustva i znaju to pripremati. Teško je sad nekoga odavde učiti kako se priprema savršena Karađorđeva šnicla, najbolje je dovesti čovjeka koji ih je napravio već tisuće u životu", kaže Nikola.
Ističe i da nemaju samo odličan roštilj. Spravljaju se tu i njoki te pljukanci sa šugom, znaju napraviti i čripnju, ali specijalitet kuće je jelo koje su nazvali šarena tava.
Šarena tava je gostima najdraža
"To je jelo koje najviše prodajemo i nekako je gostima postalo najdraže. Ono se kuha u glinenoj posudi, a unutra je tanko narezani lungić s povrćem i rižom. Prvo se priprema u padeli, pa se još zapeče u pećnici sa sirom na vrhu", objašnjava Nikola.
Kafana nudi i marende, a u tu kategoriju spadaju jela poput musake. Uskoro će u pogon i vanjski roštilj pa će gosti moći gledati majstore na djelu.
Za sada im posao ide odlično, kažu. Bili su puni u veljači i ožujku kad su ugostiteljski objekti obično prazni. Očito je da ljudi ne mogu bez kafana, ma gdje se one nalazile. (Bojan Žižović)
