Odsumporavanje u TE Plomin: Sumpor dioksid pretvara se u gips

Domaći raški ugljen, kojeg karakterizira visoka ogrjevna moć od gotovo 29.000 kJ/kg i vrlo visoki udio sumpora od oko 10%, se osim u termoelektranama Vlaškoj i Plomin 1 koristio donedavno kao ogrjev i u mnogim kućanstvima te stariji stanovnici Labinštine dobro pamte karakterističan miris sumpora. Svijest o potrebi zaštite okoliša na Labinštini odavno je prisutna.

Odluka o izgradnji TE Plomin 2 na domaći kameni ugljen donesena je 1984. godine, dok je već 1986. donesena odluka o izgradnji postrojenja za odsumporavanje za TE Plomin 2. Nužnost izgradnje postrojenja za odsumporavanje proizašla je iz Uvjeta o uređenju prostora u kojem su između ostalog postavljeni zahtjevi za smanjenjem emisija onečišćujućih tvari u atmosferu. Prema tadašnjim ekološkim kriterijima bilo je potrebno izgraditi postrojenje za odsumporavanje koje omogućava smanjenje koncentracije sumpornog dioksida u dimnom plinu na 400 mg po kubnom metru.

U međuvremenu su promijenjene okolnosti vezane uz raspoloživost domaćeg ugljena tako da je TE Plomin 2 snage 210 MW dovršena 1999. godine i puštena u pogon, izgrađeno je prvo postrojenje za odsumporavanje dimnih plinova u Hrvatskoj primjenom tzv. mokrog postupka prema projektu Austrian Energy, a za izgaranje na lokaciji Plomin se umjesto domaćeg koristi uvozni kameni ugljen.

OD 0,3 DO 1,4 % SUMPORA

Detalje o samom postrojenju, kao i o procesu odsumporavanja pojasnio nam je Franko Licul, voditelj Tima za kotlovska postrojenja te postrojenje za odsumporavanje, odgovoran za njihovo održavanje te organizaciju remonta.

"Pročišćeni dimni plin koji nakon postrojenja za odsumporavanje izlazi kroz dimnjak u atmosferu ima 400 mg SO2 po metru kubnom. Količina SO2 ovisi o postotku sumpora u ugljenu. Mi koristimo kameni ugljen koji u sebi sadrži od 0,3 do 1,4 % sumpora. Ugljen se spaljuje u kotlu te dimni plinovi nakon uklanjanja čestica u elektrofiltru odlaze na postrojenje za odsumporavanje", rekao nam je Licul. Postrojenje je projektirano za koncentracije SO2 do 3.300 mg te prašine do 100 mg po metru kubnom. Takav dimni plin ulazi u apsorber u kojem se mokrim postupkom oksidi sumpora uklanjaju do navedene koncentracije od 400 mg po metru kubnom. Mokri postupak znači da se dimni plinovi peru vodenom suspenzijom kamenog brašna pri čemu se odvija kemijska reakcija u kojoj nastaje gips odnosno CaSO4.

Stupanj izlučivanja oksida sumpora u postrojenju je preko 95 %. Finalni proizvod tog procesa je gips koji se kasnije koristi u cementnoj industriji, konkretno u Holcimu. Sva količina proizvedenog gipsa iz TE Plomin se kamionima vozi u Holcim. Trenutno TE Plomin s Holcimom ima određeni debalans između proizvodnje i prodaje gipsa. Proizvodnja gipsa u TE Plomin je konstantna, dok potražnja Holcima za gipsom varira ovisno o planiranoj proizvodnji cementa, pa kada Holcimu treba manja količina gipsa od one koju proizvedemo, on se mora deponirati na odlagalištu.

"Bilo je godina kada smo mi proizvodili manje nego što je Holcimu bilo potrebno, pa su uvozili gips. No, mi proizvodimo gips visoke čistoće i ujednačene kvalitete. Proizvodnja u TE Plomin 2 je već deset godina ujednačena i iznosi oko 8.000 sati godišnje uz remont svake treće godine. Kako smo ga imali ove godine, slijedeći će biti 2015. godine.

Kameno brašno potrebno za rad postrojenja za odsumporavanje se cisternama dovozi iz Holcimovog kamenoloma Šumber s kojim TE Plomin ima potpisan dugogodišnji ugovor. Prema tom ugovoru, kamenolom je za potrebe elektrana obvezan konstantno osiguravati kameno brašno finoće granulata ispod 100 mikrona te maksimalno 0,2 % vlage.

Kameno brašno se gotovo svakodnevno dovozi u za to namijenjen silos od 1.000 metara kubnih. Mjesečne potrebe su oko 60 cisterni po 30 tona što iznosi oko 1.800 tona, dok je istovremeno količina proizvedenog gipsa 75 % više od utrošenog kamenog brašna, odnosno oko 3.150 tona mjesečno", rekao je Licul.

NAJVIŠE 24 SATA BEZ ODSUMPORAVANJA

"Do 2007. godine postojao je kriterij da elektrana smije raditi godišnje maksimalno 72 sata u kontinuitetu bez postrojenja za odsumporavanje ili ukupno 240 sati godišnje. No, od te su godine ponovno pooštreni kriteriji, pa sada TE Plomin 2 bez ovog postrojenja smije raditi samo 24 sata u kontinuitetu ili ukupno 120 sati godišnje", istaknuo je Licul.

Što se tiče samog postrojenja, na njemu su u proteklih 12 godina napravljena dva veća zahvata kojima je poboljšan cjelokupni proces. Prvim zahvatom se ciljalo na uštedu potrošnje vode iz Bubić jame što je i ostvareno, pa se tako otpadna voda iz elektrane nakon pročišćavanja u postrojenje za obradu otpadnih voda, vraća i ponovno koristi u postrojenju za odsumporavanje. Za potrebe postrojenja za odsumporavanje koristilo se preko 600 metara kubnih vode dnevno iz Bubić jame, dok se sada koristi do 400 metara kubnih sirove vode. Prije se otpadna voda nakon pročišćavanja u postrojenju za obradu vode ispuštala u Boljunčicu, a sada se ona vraća u postrojenje za odsumporavanje, čime se štedi oko 200 kubika vode dnevno.

Nadalje, tijekom travnja i svibnja ove godine proveden je remont u sklopu kojeg je izvedeno više zahvata u cilju poboljšanja efikasnosti postrojenja za odsumporavanje. Očekuje se daljnje smanjenje ekoloških parametara emisije SO2 sa prethodno projektiranih 400 na 200 mg po metru kubnom dimnog plina. Zahvatu je prethodila studija koju je izradila njemačka konzultantska kuća Hamon i kojom su definirane potrebne mjere.

"Ugradili smo skretne limove u kanale dimnih plinova na mjestima na kojima je studija pokazala povećani otpor strujanju te je tako taj otpor smanjen. Osim ugradnje skretnih limova, povećali smo rotore na optočnim pumpama koje cirkuliraju suspenziju za pranje dimnog plina te povećali broj sapnica u središnjem dijelu apsorbera, dok smo na obodu promijenili tip sapnica čime smo povećali efikasnost", objasnio je Licul.

Dodao je i da u siječnju 2013. godine dolazi ugljen iz Sjeverne Amerike koji sadrži 1,4 % sumpora te će tada biti napravljena sva potrebna mjerenja i analize, odnosno elaborat kojim će se dokazati efikasnost provedenih mjera. Takav će se ugljen spaljivati minimalno sedam dana kako bi se pouzdano vidjeli rezultati i kako bi se saznalo jesu li potrebni dodatni radovi.

Postrojenje za odsumporavanje osim što uklanja SO2 smanjuje sadržaj prašine u dimnom plinu gotovo pet puta. Ako je postotak prašine nakon elektrofiltera maksimalan i iznosi 100 mg po metru kubnom dimnog plina, na izlazu iz postrojenja koncentracija prašine iznosi 20 mg po metru kubnom. Doslovno bi mogli reći da se taj dim pere i prilikom tog pranja se odvaja i prašina.

Inače, Plomin 1 od 1. siječnja 2010. godine da bi postigao zadane granične vrijednosti emisije SO2 temeljem pooštrene zakonske regulative Republike Hrvatske smije spaljivati ugljen s najviše 0,7% sumpora zato što nema postrojenje za odsumporavanje.

NISKA KONCENTRACIJA SO2

"Temeljem svega navedenoga koncentracije S02 u okolici, porijeklom iz termoelektrane, vrlo su niske, tako da ne stoje tvrdnje nekih naših sugrađana na Labinštini da ponekad u zraku osjećaju miris sumpora porijeklom upravo iz termoelektrane. Od pokretanja postrojenja za odsumporavanje 2000. godine kao cilj su postavljene europske norme, mada su dozvoljene granične vrijednosti prema zakonskoj regulativi Republike Hrvatske u jednom razdoblju bile i do tri puta više. U dosadašnjem radu postrojenja nije bilo nikakvih značajnijih kvarova ili neplaniranih ispada iz rada postrojenja. Postrojenje djeluje pouzdano i u dosadašnjih dvanaest godina nije izašlo iz zadanih ekoloških kriterija“, kazao nam je Franko Licul.

Tehnologija koja se koristi za odsumporavanje dimnih plinova u TE Plomin 2 već dugo vremena je poznata, uspješno se koristi u cijelom svijetu, a postrojenje je pouzdano i dobro održavano. (Tekst i foto: Danijela Bukvić)