Rebraši preplavili pulske plaže. Opasni su, ali ne za ljude

Puljani su jedva dočekali da se more zagrije kako bi, nakon duge zimske stanke, pohrlili na plaže i konačno se bućnuli u more. Ali avaj! Sreća nije bila dugog vijeka. Proteklih nekoliko dana pulske su plaže preplavili mnogima mrski rebraši, prozirna stvorenja koja neki od milja, ili sarkazma, ovisno o kutu gledanja, zovu gumenim bombonima ili ljigavcima. Na Valkanama ih je, recimo, prekjučer bio ne mali, nego veliki milijun, za razliku od Valovina, gdje ih je bilo tu i tamo. Mnogi su bježali iz mora zbog neugodnog osjećaja plivanja kroz želatinozne stvorove, a drugi su pak, pogotovo oni s maskama, uživali u još uvijek čistom moru i promatranju prozirnih bića kao iz "Avatara". 

Cjelogodišnje kupače nekoliko zanimljivih, prozirnih stvorenja nije omelo u svakodnevnoj aktivnosti. Oni se ipak pribojavaju žarećih kompas meduza, ali i puno opakije morske mjesečine, čije tragove mnogi nose još iz djetinjstva tamo negdje 80-ih.  

Rebraše su uočili i u pulskom Aquariumu, i to na području Verudele, pa objašnjavaju da nije riječ o nikakvoj opasnosti s obzirom da morski orah (Mnemiopsis leidyi) ne peče i jedino što kod ljudi, koji ovih dana intenzivno borave na rebraševom teritoriju, može izazvati jest osjećaj neugode. 

Iz Aquariuma vele da su se rebraši, za razliku od prijašnjih godina, ove sezone pojavili znatno ranije. 

Unatoč oblinijim oborinama tijekom proljeća, znanstvenici su potvrdili da nije došlo do povećanja količine nutrijenata iz rijeke Po.

Nadalje kažu da su iz akvarijskih iskustava naučili da se razmnožavanje morskog oraha potiče povećanjem temperature za par stupnjeva, promjenom u salinitetu i dodavanjem svjetlosti žutog spektra (2700K – 3300K) tijekom minimalno 12 sati.

Morski orah ubraja se u invazivne vrste. Živi u velikom rasponu saliniteta od 4 do 38 promila i temperature od 3 do 30 stupnjeva, no najbrojniji su pri temperaturi od oko 20 Celzijevih stupnjeva, a more u Puli trenutno je toplije za dva stupnja.

Budući da se hrani zooplanktonom, jajašcima i ličinkama riba, ima izrazito negativan utjecaj na gospodarski važne vrste. S obzirom da ne spadaju u žarnjake, nemaju žarne stanice i nisu opasne za čovjeka, objašnjavaju iz Aquariuma.

Naime, rebraši  predstavljaju potencijalno velik problem za sitnu plavu ribu i njeno mriještenje. Ti se organizmi hrane zooplanktonom, hranom inćuna i srdela, a razmnožavaju se velikom brzinom, pri čemu zapravo uzimaju hranu sitnoj plavoj ribi. Rebraši su i mesožderi, hrane se i jajašcima i ličinkama, pa mogu dovesti do kolapsa gospodarski najznačajnije riblje populacije Jadrana, od koje, od ribara do trgovaca i prerađivača, živi veliki broj ljudi. (M. V. I.)