Bruno Nefat: eReferendum je izvedivo rješenje za neposredno sudjelovanje građana u odlučivanju

„Stranački establishment tzv. 'jakih stranaka' poprilično se uplašio odgovora građana tijekom izbora za EU parlament, u to nema sumnje. Zato su već krenule diskusije (naravno više forumskog tipa, poput FB-a i Twittera) o potrebi višeg stupnja neposrednog odlučivanja građana. Ladonja, međutim, to zastupa već 4 godine, i to praktično - zahtjevi za šire javne rasprave, zborove građana, pa i referendum“, stoji u priopćenju Bruna Nefata iz Ladonje.

„U moj program ugradio sam i uvođenje e-referenduma, zasnovanog na dostupnim informatičkim tehnologijama, a prilagođenog svim dobnim skupinama.

Nemoguće? Skupo? Dakako da nije, ako se postigne konsenzus o tome za koja se pitanja pokreće e-referendum. Po mom viđenju, sva pitanja bitna po funkcioniranje i razvoj Istarske županije trebala bi biti predmet e-referenduma - proračun, statut, prostorni plan županije, strategija razvoja županije, sva zaduženja veća od 5% proračuna, svi udjeli u financiranju drugih projekata veći od 5% proračuna, zdravstveni standard iznad obaveznog, školski standard iznad obaveznog, sve odluke o naknadama, porezima i sl. koje u dijelu regulira područna samouprava.

Skupo? Nemoguće? Dakako da nije, ako se cijeli sustav postavi tako da u njemu sa 30% sudjeluje i lokalna samouprava, čime se stvara i osnova za pokretanje lokalnih e-referenduma.

U tom slučaju, uspostava cijelog sustava u županiji, za sve birače, iznosila bi između 1 i 1,5 milijuna EUR, a isti se iznos može osigurati u dvije financijske godine.

Glasanje na e-referendumu bilo bi moguće na svaki dostupan način (računalima putem interneta, mobilnim uređajima, zasebnim info-punktovima, potencijalno čak i na bankomatima), čime bi se postigla tri bitna cilja: masovno sudjelovanje građana u neposrednom odlučivanju, brza obrada pristiglih rezultata i legitimnost odluka koje se odnose na razvojne, socijalne, financijske i okolišne aspekte života građana.

Održavanje sustava je toliko jednostavno, da se njegova uspostava isplati unutar jednog mandatnog razdoblja, uzimajući u obzir koliko se procijenjeni troškovi provedbe standardnog referenduma, po sadašnjim propisima.

Stoga, ako mi bude dana prilika, obvezujem se na uspostavu i testiranje sustava e-referenduma u županiji prije isteka dvije godine od početka mandata (lipanj 2015.).

Jučer je na portalu "Novog lista" objavljena vijest o planu privatizacije Luke Rijeka, iz koje je vidljivo da uprava luke namjerava predložiti privatizaciju i dokapitalizaciju tvrtke u veličini 300 milijuna kuna. Navode se investicije na Škrljevu, dok se luka Bršica, na području naše županije, niti ne spominje.

Izvjesno je da Luka Rijeka nema nikakvu ideju o tome kako obnoviti promet u Bršici i nema što ponuditi gospodarstvu na području naše županije.

Kako smo već naglasili u slučaju gašenja Cargo prometa HŽ-a na području županije, Ladonja se protivi svakom parcijalnom rješenju koje ne uzima u obzir potrebu cjelovitog razvoja.

Smatramo da daljnji razvoj luke Bršica neposredno ovisi i o opstanku željeznice na području županije, te stoga opet javno predlažemo da se luka Bršica izdvoji iz sustava Luke Rijeka, u kojem bilježi samo propadanje, te sa istarskim dijelom HŽ-a poveže u jednu upravljačku cjelinu, jedno dioničko društvo“, stoji u priopćenju.