FUART: 'Radio sam u kanalizaciji 20 godina i nismo završili. Tako je i sa Zelenim katastrom'
Pulski gradonačelnik Filip Zoričić i direktor Herculanee Robi Fuart danas su u Komunalnoj palači predstavili Zeleni katastar Pule u kojem je popisano točno 2.880 stabala, među kojima su za njih 1.400 poznati svi podaci, poput vrste, starosti, visine i promjera. No, to nije ni približno konačan broj stabala koja se nalaze u Puli. Riječ je, naime, o dokumentu dostupnom na ovoj poveznici, odnosno portalu prostornih podataka, koji će se konstantno nadopunjavati. Na pitanje kad se očekuje dovršetak katastra, Fuart je odgovorio:“Ranije sam radio u vodnom sektoru, odnosno kanalizaciji i u 20 godina nismo završili. Znači, nema kraja, stalno dodajemo podatke, stalno nadopunjavamo. Ajmo reći da je živ organizam.“
„Toliko puta smo mogli čuti u eteru da ova gradska uprava na čelu sa mnom samo ruši stabla, a da ne sadi ništa. Moram to demantirati. Mi smo na početku mandata rekli za ćemo za jedno srušeno stablo posaditi dva. Po zadnjim brojkama, posađeno je gotovo 10 stabala za jedno srušeno. To je po meni itekako dobra i važna vijest“, rekao je Zoričić u uvodu te najavio nastavak zelenih politika, uređenje urbane šume na Monvidalu i ozelenjivanje nadstrešnica.
Zeleni katastar po gradonačelnikovoj najavi bit će redovito ažuriran.
„Gdjegod možemo uređujemo zelene površine, ali na ovom portalu neće biti samo podaci o stablima, nego i o lokacijama košarica za otpad. U razgovoru s mjesnim odborima, tamo gdje su potrebe redovito taj plan i ispunjavamo“, rekao je Zoričić. Ujedno je 8. listopada najavio javno predstavljanje projekta uređenja Giardina koje kreće iduće godine.
Fuart je detaljnije predstavio sam portal.
„Krenuli smo prije nepune dvije godine: prvo je bilo potrebno postaviti platformu i puniti je podacima, to radimo intenzivno zadnjih godinu i nešto. Platforma ima puno širi spektar segmenata koje pokriva: dakle imamo i gospodarenje otpadom, održavanje zelenih i javnih površina, koševe za otpad, znači cijeli niz podataka kojima upravljaju Grad Pula i Herculanea. Do sada su unesena 34 parka i zelenih površina unutar grada koje održavamo te još 300 ostalih zelenih površina koje se ne vode kao park“, kazao je direktor Herculanee.
Za starija stabla navedena je, veli, okvirna godina sadnje, a za novija je poznata točna godine sadnje.
„Kada govorimo o projektima koji su realizirani u razdoblju dok se katastar izrađivao, znači Hidrobaza, zaobilaznica, tu su podaci puno precizniji. Stabla su čipirana tako da se mogu na terenu identificirati i povezati s podacima. Trenutno je prvi set podataka išao u objavu, a u daljnjem postupku, kako se budu podaci provjeravali i popunjavali, onda ćemo objaviti i ostale“, kazao je Fuart.
Potom je na licu mjesta pokazao kako portal funkcionira. Klikom na određenu lokaciju vidljiv je broj stabala koja su ondje posađena, a klikom na stablo prikazuju se podaci u vrsti, lokaciji, datumu sadnje.
Unesen je i broj koševa za smeće u Puli, a njih je gotovo 500.
„Ubrzo ćemo objaviti podatke o parkovima, imamo označene sve površine u gradu koje održavamo, čistimo. Imamo cijeli niz podataka koji stoje iza ovog portala i koji će se tijekom vremena objavljivati. Zanimljivo je da smo snimili panoramske snimke koje ćemo također objaviti uskoro, u trenutku kad budu provjerene. Uz pomoć njih možemo pratiti stanje u prostoru i stanje zelenog fonda u gradu“, rekao je direktor.
Na pitanje koliko je starih stabala koje treba ukloniti, Fuart kaže da je to druga tema. "Za uklanjanje se rade analize, kao što je bilo na Giardinima, izrađuje se elaborat i postupa prema njemu“, kaže.
Podaci se, veli, mogu gledati na dva načina: kartografski, dakle gdje se što nalazi, a mogu se promatrati i atributi svakog stabla koji su puno širi od onog što se vidi na javnom portalu.
„U konačnici se svi ti podaci mogu listati tablično pa se raspoređuju po starosti, vrsti, visini, vrsti. Na primjer, možemo vidjeti koliko imamo koje vrste stabala, a to je zanimljivo u slučaju bolesti. Uvijek postoje neki nametnici koji napadaju određenu vrstu pa je zanimljivo da se podaci mogu filtrirati po vrsti stabla“, rekao je Fuart.
„Imamo dosta podataka spremnih za unos, ali nisu još objavljeni jer se moraju ažurirati. Svrha katastra jest upravljanje zelenim fondom: pregled i kontrola. Drugo, od trenutka kada vodimo katastar, a to je zadnje dvije godine pa zauvijek, točno će se moći tablično i statistički izvući koliko je stabala uklonjeno, a koliko je posađeno. Moći će se analizirati jesu li uklonjena zbog bolesti, projekata ili radi nečeg trećeg. Dakle, imamo pregled onoga što nam se događa i kroz vrijeme i u prostoru. Ovih 2880 stabala je uneseno i ne može se stablo ukloniti, a da ne ostane trag. Baza podataka je koncipirana tako da povijesni podaci ostaju: ukoliko se na isto mjesto posadi drugo stablo, ostaju podaci prethodnog i novog stabla, koje dobiva novi karton“, objašnjava direktor Herculanee.
Po njegovim riječima, u Zeleni katastar se unose stabla u drvoredima, na javnim površinama, parkovima, ali ne pojedinačno i ona u šumama, koje se vode kao zasebne površine. Snimljena su i stabla na Monte Zaru, ali podaci još nisu uneseni jer moraju biti ažurirani s obzirom da se iz ukupnog roja biljaka mora izdvojiti grmlje. Također se u katastar tek treba unijeti drveće snimljeno na Monte Giru.
Autor
