U istarskim marinama i lukama manje nautičara. Zbunjujuća situacija u Rovinju
Brojke sustava eVisitor govore da se nautički turizam, unatoč dojmu i glasinama da je podbacio, u Istri drži na lanjskoj srpanjskoj razini, barem što se tiče noćenja. Gotovo da je isti njihov broj – 46.189 protekli mjesec u odnosu na lanjskih 46.123. Što se tiče dolazaka, situacija je malo drugačija. Po njima se vidi da je gostiju manje. Naime, lani smo u srpnju imali 7.143 dolaska, a ove godine u istom razdoblju 6.337, što je pad nešto veći od deset posto.
Od ACI-jevih istarskih marina u Pomeru, Puli, Rovinju i Umagu najviše dolazaka i noćenja bilježi ona u Pomeru, koja ujedno ima rast u broju noćenja nešto veći od pet posto, dok su dolasci u minusu oko sedam posto. Njihova pulska marina, pak, bilježi pad noćenja od gotovo 17 posto, dok je u dolascima taj postotak još gori i doseže skoro 28 posto. U Rovinju je situacija prilično zbunjujuća. U tamošnjoj marini je dolazaka manje za čak 45 posto, ali je broj noćenja zato znatno viši nego lani – ove godine su ih izbrojali 577, a lani u srpnju 403. Umaška marina, prema podacima s eVisitora, barata mizernim brojkama, ali valja spomenuti da su ove godine u srpnju imali 11 dolazaka i isto toliko noćenja, dok su lani u istom razdoblju imali 13 dolazaka i 86 noćenja, čime ovogodišnji pad u noćenjima iznosi gotovo 88 posto.
Najzanimljivija je Tehnomontova Marina Veruda koja je istarska marina s uvjerljivo najviše dolazaka i noćenja. Ona je u srpnju imala 2.994 dolaska naspram lanjskih 3.810, a noćenja 22.773 nasuprot lanjskih 24.257. Sve bolje posluje nova pulska Marina Polesana. Ona je u srpnju imala 720 dolazaka i 4.768 noćenja, što je porast viši od 30 posto u obje kategorije. Ni Marina Nautica u Novigradu ne stoji loše. I tamo je broj noćenja bio viši za 30 posto od lanjskih brojki, dok su dolasci bili bolji za 11 posto.
Daleko najveći rast u postocima ima putnička luka u Rovinju, gdje su u srpnju zabilježili 46 dolazaka naspram lanjskih 11, te 241 noćenje kontra samo 33 iz 2023. U Puli, s druge strane, očito cvjetaju ruže samo spomenutoj Marini Polesani. Naime, u pulskoj je luci ovog srpnja bilo gotovo 50 posto manje dolazaka nego lani i čak nešto više od 75 posto manje noćenja.
Dalibor Brnos, direktor Lučke uprave Pula, pojašnjava nam da se razlozi za manje dolazaka i noćenja mogu kriti i u činjenici da su ove godine zbog određenih okolnosti, to jest strožeg provođenja šengenskog režima, ostali bez pola Riječkog gata. On je, naime, ulazna zona za plovila i osobe koji dolaze izvan EU-a. „Nažalost, zbog toga moramo odbijati neke veće jahte koje se žele privezati upravo na tom gatu. Svi žele na Riječki gat, a ne na onaj dio prema servisnom platou“, kaže Brnos. Srećom pa nautički turizam Lučkoj upravi Pula nije dominantna stavka u prihodima.
U istarskim je marinama i lukama u srpnju najviše bilo Nijemaca i Austrijanaca, ali i njih manje nego lani. Iako je riječ o malim brojkama, spomenimo da najveći rast u odnosu na lani u noćenjima, a skoro i u dolascima, bilježe Norvežani.
Na kraju evo i podatka da je u lipnju na razini cijele Hrvatske bilo oko 10 posto manje noćenja u nautičkom turizmu nego lani. Dolazaka je, pak, u istom tom mjesecu bilo 10 posto više.
Autor
