Direktor pulskog Vodovoda otkriva hoće li biti redukcije vode
Toplinski val tek što je završio, a već smo u drugom, no i taj nije nešto dok ne stigne idući petak, kad prognostičari ponovno najavljuju temperature od 35 plus, što u praksi znači 40, a možda i više stupnjeva, ovisno o osjećaju i tome gdje se nalazite.
Nije samo turistička i toplotna špica, nego i vrhunac potrošnje vode. Prije dvije godine u jeku sezone župan je proglasio redukciju vode u Istri, pa su zatvorene špine i tuševi na plažama, iz fontana je prestalo žuboriti, nisu ispirane ulice niti zalijevano zelenilo na javnim površinama. Poljoprivrednici su se cisternama opskrbljivali vodom iz izvora Nimfej na pulskoj Karolini. Stariji će se sjetiti redukcija 80-ih godina u špici sezone, kad satima nije bilo vode u špinama. Nije falilo samo vode, mnogi pamte štednju goriva i vožnju par-nepar, šećerne table umjesto čokolade i nestašicu kave.
Kad je riječ o vodi, nakon izgradnje Butonige problem s opskrbom bio je riješen, sve do 15. srpnja 2022. kad je, kako rekosmo, uvedena redukcija prvog stupnja. No, kakva je situacija danas? Edo Krajcar, direktor Vodovoda Pula donosi dobru vijest, barem zasad – vode ima dovoljno, iz čega proizlazi da redukcije neće biti.
„Mogu izraziti zadovoljstvo jer je vodoopskrba danas normalna. Vodovod Pula ima zimsku i ljetnu sezonu, međutim, stanje je neusporedivo s 2022. godinom, kad je uvedena redukcija. Naime, lani i ovog proljeća palo je puno kiše tako da u podzemlju ima vode“, kaže Krajcar te nabraja pulske bunare iz kojih se crpi voda: Šišan, Jadreški i Ševe. Izvor Rakonek u dolini Raše je također izdašan, kaže, kao i Gradole. Ljeti se također koristi voda iz Butonige.
Dnevna potrošnja vode se stalno mijenja, a na dan našeg razgovora potrošeno je 42.028 kubika, odnosno 487 litara u sekundi, što je velika brojka. Usporedbe radi, zimi se troši polovica toga. Pritom je iz Rakoneka crpljeno najviše, čak 44 posto. Iz Gradola stiglo je 24 posto, iz Butonige 20, iz bunara Jadreški 6, Šišan 5, a Ševe dva posto vode.
Bunari Ševe i Jadreški te sustav Gradole, Butoniga i Rakonek u stalnoj su upotrebi, veli Krajcar, dok Gradole i Butioniga ljeti pokrivaju skoro polovicu potreba. Zimi se, napominje, uspijevaju pokriti s Gradola.
„Potrošnja je u okvirima normalne ljetne sezone, u usporedbi s prošlom godinom, koja je bila turistički jaka i kad također nije bilo redukcije, mi smo ove godine imali, rekao bih, minimalni pad od jedan posto potrošnje u odnosu na 2023.
Dakle, nema nikakvih problema što se tiče vodoopskrbe, uredno podmirujemo naše kupce, imamo više od 1.000 kilometara vodoopskrbnog sustava i moramo ga stalno održavati. Normalno da su oscilacije, ujutro i danju je veća potrošnja, ali naše službe uspijevaju opskrbljivati uslužno područje pulskog Vodovoda“, kaže Krajcar.
Napominje da se zasad ne očekuju ograničenja niti za poljoprivrednike. „Dapače, nama je potrošnja manja nego lani, kad smo imali jednu od najvećih potrošnji. Lani smo isporučili 7,45 milijuna kubika vode i moram pohvaliti pulski Vodovod koji ima službu gubitaka od 2005. Zahvaljujući koordinaciji te, kao i službe održavanja, mi smo danas jedna od najkvalitetnijih tvrtki po pitanju gubitaka vode u Hrvatskoj. Zadnjih pet godina imamo gubitak od 17 posto. Usporedbe radi, neki vodovodi u Slavoniji i Dalmaciji imaju gubitke od 60, 70 pa čak 90 posto“, navodi Krajcar.
Obrazlažući gubitak, kaže da on ne nastaje samo zbog propuštanja i puknuća cijevi, već i zbog ispiranja.
„Mi crpimo vodu, ali ona za vrijeme prerade ima svoje gubitke s crpilišta, u distribuciji dolazi do pucanja cijevi, pogotovo ljeti, zbog slijeganja terena. Cijevi često pucaju i zbog razlike u tlakovima, zbog velike i nagle potrošnje. Međutim, mi to kontroliramo, imamo kompletan nadzorni upravljački sustav koji prati potrošnju i kad se uoči do puknuće, naše službe održavanja to rješavaju“, kaže direktor pulskog Vodovoda.
Autor
