'Apsurdno je da broj stanova raste dok broj stanovnika pada'

Krajnji je čas za zaustavljanje daljnje degradacije urbanog razvoja grada. Gradnja stanova za tržište se ne može nazvati razvojem, a komunalni doprinos ne smije biti jedini kriterij za donošenje odluke. Pametno vođenje urbanog razvoja grada mora započeti prvim korakom - ponovnim uvođenjem zakonom propisanih planova nižeg reda, poruka je članova pulskog Možemo s današnje konferencije za Možemo.

Kako su naveli, na posljednjoj sjednici Gradskog vijeća Pule javnost je saznala o novim građevinskim projektima -  izgradnji 400 stanova u Šandaljskoj ulici i 151 stana u apartmanskom naselju iznad Tehnomontove marine. Na zelenoj površini na Vidikovcu (kod Industrijsko-obrtničke škole) planiraju se velike stambene zgrade, s vjerojatno više od 100 stambenih jedinica, a na Valmadama novo stambeno naselje sa 700 stanova.

"Tko zna koliko je još novih stanova čija je izgradnja u tijeku ili se tek planira? Sve se to događa bez uređenja i zaštite prostora putem urbanističkih planova uređenja, odnosno bez planiranja javne, društvene, kulturne i zdravstvene namjene, prometne infrastrukture te bez javnih zelenih površina na spomenutim novim područjima gradnje. I, naravno, bez ikakvih smjernica za estetski primjerenu i kvalitetnu gradnju. Javne potrebe i javni interes u dijelovima grada u kojima se dogodila ili će se tek dogoditi intenzivna stambena izgradnja potpuno su zanemareni. Već smo kod popisa stanovništva  2021. godine u Puli imali 10.000 stanova više negoli kućanstava. Nakon tri godine intenzivne stambene gradnje, ta je brojka već daleko premašena.

Apsurdno je da dok broj stanovnika opada, broj stanova raste, a zbog vrtoglavih su cijena mladima nepriuštivi. Ta vrsta stambene krize rezultat je nedostatka stambene politike. Danas se stanovi grade isključivo zbog profita. Prostor se tako troši i nepovratno uništava, a građenje bez javnih sadržaja rezultira srozavanjem kvalitete života", poručili su iz Možemo, te nastavili:

"Prema Zakonu o prostornom planiranju, Prostornom planu uređenja grada Pule i Generalnom urbanističkom planu, za sve neizgrađene i neuređene dijelove građevinskog područja moraju se izraditi prostorni planovi užih područja. Neuređeni dio građevinskog područja definira se kao onaj na kojem nije izgrađena osnovna infrastruktura poput kanalizacije i cesta. Navedeni primjeri gradnje stanova, čija se brojka penje na tisuće, grade se upravo na takvom zemljištu – bez infrastrukture. 

Privatnim investitorima se pogoduje kad im se omogućava gradnja bez UPU-a, koji bi osiguravao površine za javne namjene. Pri tom ne mislimo samo na ceste, već i na sve ostale javne namjene poput javnog zelenila, dječjeg vrtića, škole, igrališta i slično. Bez uvjetovanog UPU-a eliminiran je bilo kakav javni interes, a građani su dovedeni pred gotov čin. Za gradnju 400 ili 700 stanova u susjedstvu saznaju iz medija ili slučajno od člana Gradskog vijeća.

Prema važećem GUP-u obveza izrade budućih UPU-a postoji samo na pretežno javnom vlasništvu. Jedina područja u Puli za koje postoji obaveza izrade UPU-a su Muzil, Saccorgiana, Valsaline i Karšiole. Za razliku od toga, 2018. godine postojala je obaveza izrade čak 57 UPU-a, no ona je potom ukinuta. Tako su područja gradnje u privatnom vlasništvu oslobođena izrade UPU-a, što je i dovelo do eksplozije neprimjerene stambene izgradnje.

Vlasništvo ne smije biti kriterij za obvezu izrade UPU-a. Ovakvo rješenje neki pokušavaju opravdati tzv. “povoljnom investitorskom klimom”, ali ona u stvarnosti znači gubitak kvalitete života za građane Pule i u budućnosti manju privlačnost za ostale investicije. Investitori bi ulagali i da postoje UPU-i, a takva bi gradnja bila i u javnom interesu. Glavno načelo mora biti da pojedinačni interes ne smije štetiti javnom interesu. Štoviše, svojom ga inicijativom mora unaprijediti i podići prostornu kvalitetu te uskladiti prostorni razvoj s nužnom prilagodbom klimatskim promjenama (zelena infrastruktura, kišni vrtovi i sl.). Za sve navedeno grad treba postaviti uvjete i usmjeravati privatni kapital u cilju kvalitetnijeg života u gradu.

Prostorno planiranje je kompleksan proces koji zahtijeva stručnu analizu i uzimanje u obzir svih potreba urbanog područja, uključujući i bliska područja koja su lošim planiranjem ostala bez javnih sadržaja. Grad Pula od 2018. godine nije napravio zakonom propisani Izvještaj o stanju u prostoru, pa se postavlja pitanje na temelju kojih pokazatelja se uopće kreće u izmjenu prostornih planova.

Krajnji je čas za zaustavljanje daljnje degradacije urbanog razvoja grada. Gradnja stanova za tržište se ne može nazvati razvojem, a komunalni doprinos ne smije biti jedini kriterij za donošenje odluke.

Planiranjem trebamo osigurati ugodu življenja u tzv. 15-minutnom gradu, koji omogućava da u tom vremenu svatko može zadovoljiti svoje potrebe za obrazovanjem, sportom, rekreacijom, zdravljem, kulturom, javnim parkom i nabavkom.  Takav bi grad privukao nove stanovnike, motivirao razvoj novih gospodarskih aktivnosti te kulturnih i obrazovnih institucija.

Pametno vođenje urbanog razvoja grada mora započeti prvim korakom - ponovnim uvođenjem zakonom propisanih planova nižeg reda.

Aktualnu vlast opisana pogubna statistika uopće ne zanima, kao ni prigovori građana koji na vlastitoj koži osjećaju pad kvalitete života. Teško je za očekivati da će ova vlast, koja u posljednje tri godine vlasti nije poduzela ama baš ništa kako bi se unaprijedilo prostorno planiranje, u finišu učiniti značajniji pomak. Pozivamo ih da nas demantiraju i učine barem prvi korak", rekli su iz pulskog Možemo! (IHR)