Ladonja: Razvoj kulturnog identiteta Istre jedan je od naših prioriteta

"Istarski kulturni identitet dubok je i slojevit, te pokazuje tisuće malih mikro-svjetova od kojih je svaki ključan za sredinu u kojoj je nastao. Naravno, da bi se ti mikro-svjetovi ostvarili i preživjeli u vremenu, potrebna su i znatna financijska sredstva", jedan je od zaključaka Ladonje, izrečenih 5. veljače na konferenciji za medije.

Naime, razvoj i daljnju profilaciju kulturnog identiteta Istre Ladonja stavlja na sam vrh razvojnih prioriteta. "Ne treba nikome posebno objašnjavati kako je upravo produkcija u kulturi bila osnovni nositelj identiteta Istre kao regije, bilo da se radi o ustanovama, kvaliteti produkcije ili renomeu umjetnika i aktivista. I što je najvažnije, taj se identitet nije zaustavio samo na održavanju stečenih i tradicionalnih vrijednosti, već je duboko ušao u pore suvremene urbane, čak i više sub-urbane kulture, po kojoj je Istra itekako poznata regija", navode u Ladonji.

U Ladonji naglašavaju također da su u svom kandidacijskom programu 2009.godine zagovarali jače programsko povezivanje ustanova u kulturi, kojima je osnivač Istarska županija, i turističkih zajednica.

Ispravnost takvog promišljanja, kažu, pokazuje i uspjeh realiziranih projekata kao što su izložba „Ki sit ki lačan“ i niza projekata u sklopu „Istra inspirit“, nagrađenih u 2012. godine, te manifestacija tipa „Sa(n)jam kjnige u Istri“ „Noć muzeja“, „Sepomaia viva“, koje svake godine privlače sve veću pažnju i sve veći broj sudionika.

"Istarska županija, bez obzira na donesenu Strategiju razvoja kulture i hvalevrijedan rad kulturnih vijeća, koja profiliraju realizaciju te strategije, još uvijek ulaže premalo financijskih sredstava iz proračuna",kažu u Ladonji i dodaju kako je za očekivati da bi s dosadašnjim modelom razdiobe, u kriznom vremenu koje je još uvijek pred nama, ta sredstva mogla biti i manja.

Ladonja predlaže smjernice razvoja kulturne scene u Istri

"Istarska županija mora, kao osnivač brojnih ustanova i agencija, najviše pažnje posvetiti daljnjem programskom povezivanju tih ustanova i poticati zajedničke projekte, čak i kada su inicijatori tih projekata izvan ustanova – u tomu je ključna uloga Istarske kulturne agencije, koja je zapravo počela stvarno djelovati tek prošle godine.

Istarska županija mora, sukladno smjernicama Strategije razvoja kulture, osigurati više financijskih sredstava u proračunu za razdoblje 2013.-2017., na način da program javnih potreba u kulturi iznosi najmanje 2% veličine proračuna Istarske županije, s trendom rasta prema 3% 2017.g.

Istraživanje i dokumentiranje kulturne baštine Istre, one tradicionalne i one suvremene, mora se redovito financirati kod svih razvojnih projekata u kojima sudjeluje Istarska županija, kako bi se pravovremeno otklonile dvojbe i nepoznanice oko realizacije projekata.

Istarska županija mora aktivnije financijski pratiti rad regionalnih nakladnika, a posebno onih projekata koji se prevode na više jezika, jer je to najsigurniji ulaz na evropsku kulturnu scenu.

Istarska županija treba poticati, a u skladu s financijskim mogućnostima i sama sudjelovati u stvaranju poduzetničkih projekata u kulturi .

Ladonja smatra, a za to će se, poručuju, i dalje uporno boriti, da se prije svega moraju financirati regionalni i lokalni projekti, s domaćim autorima i aktivistima, jer je to jedini način da se živi duh kulture u našoj istarskoj zajednici održi", smjernice su razvoja kulturne scene, koje predlaže Ladonja.

Pijat fažola s kobasicama ili frigane sardele, za instant zahvalnost stanovništva

Osim na kulturnu strategiju županije na konferenciji za medije osvrnuli su se i na aktualnu političku situaciju u Istri odnosno nadmetanje političkih stranaka.

U posljednje smo vrijeme, putem javnih medija, izloženi nadmetanju koja će stranka osvojiti veće simpatije neke od nacionalnih udruga ili manjinskih nacionalnih zajednica, pri čemu se ne biraju ni riječi ni sredstva, pa to već prelazi mjeru „normalnog“ predizbornog dodvoravanja, mišljenja Ladonji.
 

"Ladonja nikad nije ni očekivala ni tražila javnu potporu bilo koje institucije koja zastupa interese manjinske populacije, bez obzira da li se radi o umirovljenicima, studentima, veteranima Domovinskog rata ili NOP-a, članovima nacionalnih zajednica ili članovima udruga koje promiču ravnopravnost spolova. Ladonja sagledava zajednicu u kojoj živimo u cjelini, sa svim njenim potrebama i zahtjevima, jer ne vidimo da je drugačije ispravno", naglasili su na konferenciji za medije.

Postavljajući tezu da se, primjerice borci NOP-a opredijele samo za jednu stranku, veterani Domovinskog rata za drugu, pripadnici nacionalnih manjina za treću, četvrtu, petu , umirovljenici za šestu, radnici za sedmu, u Ladonji se pitaju kakvo bi to bilo društvo u kojem se sve sastavnice, opredjeljujući se za jednu stranu, međusobno konfrontiraju po pitanju interesa.

"Svjesni smo toga da je lako, uz pokoji pijat fažola s kobasicama ili friganih sardela, zaraditi instant zahvalnost dijela stanovništva. Naročito je to lako kad platiš javnim novcem, novcem svih građana", poručili su iz Ladonje.