Čak 45 posto anketiranih stanara želi odseliti iz centra Pule. Pogledajte zašto
Grad Pula izrađuje Plan upravljanja povijesnom jezgrom da bi poboljšao kvalitetu života u tom, najčešće derutnom, a zimi pustom dijelu grada. Da bi doznali što građani misle o životu u centru i koji su njihovi konkretni prijedlozi koji bi poboljšali život na ovom području, gradski oci proveli su anketu kojoj se odazvalo čak 772 Puljana, među kojima 21 posto živi na područjima koja dijelom pripadaju obuhvatu povijesne jezgre, odnosno u mjesnim odborima Stari grad (13 posto) i Arena (8 posto).
Neki rezultati su zapanjujući, iako ne i neočekivani.
Naime, među ispitanicima 14 je posto stanara povijesne jezgre, navode iz Komunalne palače, a čak 45 posto njih bi iselilo iz tog dijela grada! Među razlozima nezadovoljstva navode otežano korištenje privatnog automobila (21 posto); preopterećenost prostora jezgre tijekom ljetne turističke sezone (18%); neuređenost i zapuštenost prostora (17%); loše stanje stambene građevine i otežana obnova, primjerice zbog prevelikih troškova rekonstrukcije, nepostojanja konsenzusa među vlasnicima i slično (13%) te nedostatak svakodnevno potrebnih gospodarskih sadržaja (10%).
Kao najčešći razlog stanovanja u povijesnoj jezgri navedena je naslijeđena nekretnina, odnosno stan u vlasništvu (40%), dok su među drugim razlozima istaknuti osjećaj povezanosti i društveni život kojeg su ispitanici ostvarili u jezgri (15%), jedinstven kulturno-povijesni ambijent prostora jezgre (12%) te blizina radnog mjesta, vrtića ili škole (11%). Dodatni razlozi, među kojima je primjerice kupovina stana, čine preostalih 14%.
Čak 96 posto ispitanih stanara redovito se kreće izvan područja jezgre, pri čemu njih 56 posto to čini svakodnevno, a 38 posto nekoliko puta tjedno. U tim prilikama 56 posto stanara koristi automobil, 19 posto pješači, 12 posto koristi javni prijevoz, a 13 posto se služi biciklom, romobilom ili motorom. Prednosti života u jezgri ispitani stanari vide u blizini kulturnih sadržaja, javnih institucija te zelenih površina, ali i u dostupnosti usluga potrebnih za svakodnevni život.
Među problemima i nedostacima koji narušavaju kvalitetu života u povijesnoj jezgri kao najizraženiji ističu se prometne gužve i nedostatak parkinga tijekom turističke sezone (91,9 posto); zapuštenost dijelova jezgre (79,3%); veliki broj stanova u turističkom najmu (64%); prekomjerna usmjerenost trgovačkih sadržaja na turiste (62,2%) te nedostatak sadržaja i aktivnosti u jezgri izvan turističke sezone (54,1%).
Sveukupno, kvaliteti života u staroj jezgri ispitani stanari dali su prosječnu ocjenu 4.41, na skali od 1 do 10.
U otvorenom pitanju u kojem su ispitanici ponukani da podijele osobnu viziju razvoja povijesne jezgre kao „mjesta u kojem stanovnici Pule uživaju u životu, radu i druženju, a turisti ga rado posjećuju te svojom posjetom doprinose gradu“, među brojnim odgovorima stanovnika ističu se želje za uređenošću uličnih fasada i gradskih pješačkih površina da bi jezgra poprimila reprezentativniji karakter, uz isticanje vrijednosti kulturne baštine.
Velik broj ispitanika podržava ograničavanja automobilskog prometa te stvaranje isključivo pješačkih zona na prostoru povijesne jezgre, uz uvođenje park&ride sustava i pojačan vozni red javnog prijevoza. U vizijama ispitanika često se spominje visoka razina ozelenjenosti javnih površina, kao i porast broja zelenih i krošnjama natkrivenih površina, te otvaranje jezgre prema moru uređenjem rive, njenim pretvaranjem u šetnicu i povezivanjem s ostalim glavnim pješačkim pravcima, uz ograničavanje prometa.
„Kad je riječ o gospodarskim i trgovačkim sadržajima u jezgri, u vizijama ispitanika ističe se povećanje kvalitete i raznolikosti gospodarskih djelatnosti, a naglašena je želja za autentičnim i mješovitim spektrom djelatnosti. Naglasak je na kvaliteti života domaćeg stanovništva, uz bogate kulturne i društvene programe te uređene javne prostore za slobodne susrete i druženje stanovnika“, navode iz Grada.
Kad je riječ o ukupnom broju ispitanika, velik dio njih (58%) redovito posjećuje povijesnu jezgru grada, od kojih 35 posto njih to čini svakodnevno, a 23 posto nekoliko puta tjedno. Ostali posjećuju jezgru povremeno, pri čemu 23 posto njih to čini nekoliko puta mjesečno, 15 posto ispitanika je posjećuje nekoliko puta godišnje, dok ju 4 posto gotovo nikad ne posjećuje. Od ukupnog broja anketiranih, osim navedenih 14% koji žive u jezgri, u njoj radi njih 16 posto. Većina ostalih ispitanika posjećuje jezgru da bi u njoj provodili slobodno vrijeme u šetnji, razgledavanju i druženju (27%), koristili usluge javnih ustanova, poput pošte ili liječničkih ordinacija (13%) i posjećivali ugostiteljske objekte (9%).
Na pitanje o tome što bi ih potaknulo da češće posjećuju povijesnu jezgru, ukoliko to već ne čine, odnosno koje od ponuđenih opcija smatraju važnima za porast kvalitete boravka u jezgri, ispitanici su najčešće navodili jeftiniji parking i/ili više parkirnih mjesta (20%); privlačno uređenje javnih zelenih površina i uvođenje „zelenih“ elemenata urbane opreme (17%); proširenje i poboljšanje trgovačke ponude s povoljnim omjerom kvalitete i cijene (14%); kvalitetniju kulturnu ponudu (13%) te veći broj besplatnih aktivnosti i događanja za građane (13%).
Što se tiče utjecaja postojećih problema koji negativno utječu na kvalitetu boravka u povijesnoj jezgri, na prvom je mjestu istaknuta zapuštenost i neuređenost njenih dijelova, na primjer pojedinih ulica i fasada (64,6%), zatim nedostatak parkirnih mjesta (63,7%) te prometne gužve u turističkoj sezoni (62,2%). Ispitanici su također kao nedostatke naveli i prekomjernu usmjerenost trgovačkih sadržaja na turizam (40,4%), nečistoću javnih površina (33,9%), nedostatak zabavnih sadržaja i aktivnosti (28,9%) te slabu dostupnost javnog prijevoza (22,2%).
Kada je riječ o koracima u budućem razvoju prostora povijesne jezgre, ispitanici su značajnima ocijenili unapređenje čistoće i održavanja javnih prostora (85%), uređenje i očuvanje postojećih zelenih javnih površina (83,7%) te povećanje broja zelenih površina i sadnja dodatnih stabala (74,9%). Također navode uređenje i obnovu ulica, objekata i fasada (78,4%); bolju regulaciju prometa i parkinga osobnih vozila (78%); očuvanje i promicanje vrijednosti kulturne baštine (72,5%), kao i sustavno informiranje i uključivanje građana u procese odlučivanja o razvoju povijesne jezgre i grada (71%). Također, važnim se smatra i postojanje cjelogodišnjeg programa kulturnih, zabavnih i društvenih događanja (65,3 posto) te regulacija iznajmljivanja stanova u turističke svrhe (58%).
Autor
