Pula i okolica krcati grinjama. Stručnjaka pitamo mogu li se nastaniti u domovima
Jesenja grinja uzrokovala je u kolovozu nemale probleme na području Pule i okolice, zbog čega su se mnogi građani, pretežito iznajmljivači, javili Nastavnom zavodu za javno zdravstvo Istarske županije zbog alergijskih reakcija njihovih gostiju.
"U zadnjih dva tjedna vrlo su učestali pozivi, što vlasnika kampova, što apartmana, jer su njihovi gosti vršili pritisak zbog težih oblika kožnih reakcija. Kako su dobili osip na koži tijekom noći, tako su sumnjali da ih je u apartmanima nešto izgrizlo. Bilo je tu problema oko odštete, povratka novca i tako dalje", kaže nam biolog Nediljko Landeka iz istarskog Zavoda.
"Kada smo izašli na teren, vidjeli smo da su se i ove godine pojavile jesenje grinje. Dakle, ne radi se o stjenicama, oko kojih u zadnje vrijeme vlada fama. Ljudi često ne znaju pa zaključuju krivo. Doduše, da bi se utvrdilo da se u pojedinim slučajevima radi o grinjama ne postoji nikakva analiza koji bi to mogla potvrditi, nego se dijagnostika radi na temelju anamnestičkih i kliničkih podataka. Dakle, prati se gdje se osoba kretala tijekom dana i kakav se osip stvara tamo gdje je koža mekana i gdje se grinja ugnjezdi. Ona živi u suhoj travi i suhom granju, pa kada slabo obuvene ili bose osobe šetaju po njenom staništu, male ličinke se zakače za kožu i traži mjesto gdje se mogu ugnjezditi da bi se mogle početi hraniti. Uglavnom se hrane mrtvim stanicama kože", pojašnjava Landeka.
Točan razlog crvenila i svrbeža zapravo leži u načinu probave samih grinja.
"One imaju takozvanu vanjsku probavu, recimo da povrate svoje probavne sokove, a ljudi na to reagiraju jačim ili slabijim alergijskim odgovorom. Reakcija može biti burna, ljudi budu u panici, ali zapravo situacija i nije toliko alarmantna, neće dobiti nikakvu bolest. Mnogo slučajeva imamo na Fratarskom otoku, gdje je bila velika pojava grinja i 2013. godine. Sjećam se da ih je bilo i 2006. u jednom kampu kod Fažane. Sada ih najviše ima upravo na fažanskom priobalju, pogotovo oko Hidrobaze. Zadnjih dana ih ima i oko Medulina i Šišana", kaže Landeka, na što ga pitamo koliko vremena grinja zapravo živi u našoj koži.
"Ličinka grinje mora u samo jednom stupnju svog razvoja konzumirati obrok na toplokrvnom organizmu. Već nakon nekoliko sati ona otpada, ali reakcija može trajati i dva-tri tjedna budući da, kako sam rekao, mi reagiramo na proteine koje je ona pustila. Kao i ostale alergijske reakcije, i ova se liječi simptomatski, kao da vas ubode komarac. Ukoliko je nekome reakcija jako burna, može u prirodi nositi zatvoreniju obuću ili se pak pošpricati s repeletima protiv komaraca. Dobar savjet je i istuširati se toplom vodom i kožu lokalno malo jače protrljati ručnikom. Posljedica ne može biti, osim u svrabu i lošijoj kvaliteti života zbog toga", napominje Landeka i dodaje da se o grinjama u posljednje vrijeme sve više priča iz jednostavnog razloga.
"Danas imamo sve osjetljiviju populaciju, bitno nam se povećao broj alergičnih osoba, znamo da su alergije u porastu, gotovo svi smo alergični na nešto. Imamo splet čimbenika zbog kojih se oko grinja razvila veća fama, ali one su postojale i prije. Recimo, i psi su podložni napadima grinja", kaže Landeka i pojašnjava nam jasnu distinkciju između 'kućnih' grinja i onih u prirodi, zbog laičke bojazni da bi ova druga mogla 'okupirati' naše domove.
"Kada se grinja najede na našoj koži, otpadne i presvlači se u svoj sljedeći razvojni oblik i više joj nismo zanimljivi. Ona će propasti ako se ne nađe u adekvatnom staništu, dakle u suhoj travi i granju. Naravno, grinja može i ostati neko vrijeme u odjeći i napasti nas, zato je preporuka da se dobro opere sva roba koja je mogla biti u kontaktu s prirodom. Iako, ponavljam, ta se grinja ne može nastaniti u domovima, recimo u madracima, gdje obično obitava druga vrsta grinje, ona 'kućna'. Kako bilo, već sljedeći tjedan, kada krenu kiše i klima se promijeni, prestat će problemi s grinjama", zaključuje doktor Landeka.
Autor
