Kakvu sezonu 2025. mogu očekivati kuće za odmor u Istri?

Nakon gotovo dva desetljeća snažnog rasta broja kuća za odmor u Istri, te sa time vezanog rasta prihoda i profitabilnosti ove djelatnosti, sezona 2024. vjerojatno će ostati zapamćena kao prekretnica, odnosno sezona u kojoj je taj rast, barem što se tiče broja tjedana popunjenosti, ostvarenih prihoda i profitabilnosti, zaustavljen.

Ovakav zaključak naravno ne vrijedi za sve kuće na tržištu od kojih je značajan broj i ove godine ostvario izvanredne rezultate, već se takav zaključak nameće ukoliko Istru gledamo kao jedinstvenu destinaciju u kojoj će ove godine kuće za odmor ostvariti kraću prosječnu popunjenost gledano u broju ostvarenih rezerviranih tjedana.

Da je to zaista tako, potvrdit će nam (ili me demantirati) statistika HTZ-a za prvih sedam mjeseci ove godine, koju teško da može promijeniti preostalih pet mjeseci do kraja godine.

Mnogi će se zapitati „Što je pošlo po zlu?“, „Zar naše kuće više nisu dobre?“, „Gdje su otišli svi ti gosti?“, no podatak o – (minus) 7% noćenja Nijemaca ostvarenih na području Istarske županije do 31. srpnja ove godine, što uz minus 3,5% u 2023. godini daje ukupni minus od oko 10 posto u odnosu na prvu post-pandemijsku sezonu (2022.) govori dovoljno - Nijemci u manjem broju dolaze u Istru te ovdje kraće borave, a s time u vezi smanjena je i popunjenost kuća za odmor gdje Nijemci čine preko 50% gostiju što druga tržišta jednostavno ne mogu nadomjestiti.

U brojnim člancima koje ovih dana čitamo kao glavni razlog navodi se da je ponuda prerasla potražnju, no činjenica da je broj dolazaka Nijemaca u Istri u padu dodatno komplicira situaciju i generira zabrinutost pa se možemo upitati i „Zašto Nijemci manje dolaze u Istru?“

Opet ćemo se tješiti razlozima poput krize u Njemačkoj koja, ruku na srce, još uvijek nije značajnije utjecala na sveukupan broj Nijemaca koji putuju na godišnji odmor izvan svog mjesta boravka, ostanak doma radi nogometnog prvenstva i sličnim razlozima koji se ciklički ponavljaju, a niti u jednom trenutku nećemo pomisliti da odgovor možda leži (i) u onome što je svima nama postalo očigledno – postali smo neprihvatljivo skupi srednjem sloju Nijemaca koji u pravilu popunjava istarske kuće za odmor. Pri tome „neprihvatljivo skupi“ ne mislim na kuće za odmor čije su cijene uglavnom postigle neku prosječnu cijenu koja odražava njihovu kvalitetu, već na trgovine, restorane i kafiće čije su cijene i ove godine najčešće bez ikakvog opravdanja podignute i do 10% u odnosu na prošlogodišnje.

Vrijedi li jedna butelja bijelog istarskog vina duplo više od vina iste kvalitete u Andaluziji?

Ovu tvrdnju o „neprihvatljivoj skupoći“ iznosim potpuno svjestan da će izazvati brojne komentare, no obzirom da imam tu sreću da trenutno dosta putujem i u pravilu boravim u objektima bez prehrane, mogu bez ustručavanja reći da je vanpansionska ponuda u Istri prosječno 10-20% skuplja od ponude u usporedivim, ili čak nešto kvalitetnijim destinacijama u Španjolskoj ili Italiji koje nikada nisu bile percipirane kao „jeftine“ destinacije.

Osobno smatram da je Istra jedna izvanredna turistička destinacija koja svojim gostima pruža jako puno sadržaja, doživljaja i atrakcija te ni po čemu ne zaslužuje, niti smije biti biti percipirana kao „jeftina“ destinacija što već duže vremena i nije, no pitam se da li zaista jedan dobar biftek u Poreču vrijedi 20-30% više od onoga na jezeru Garda ili u Südtirolu, odnosno da li jedna butelja bijelog istarskog vina vrijedi duplo više od vina iste kvalitete u Andaluziji?

Odgovor na ova pitanja se nameće sam po sebi u vidu svakodnevnih dugih redova u (pre)skupim trgovinama živežnih namirnica, u vječitoj gužvi pred McDonaldsima, u dostavljačima pizze čija se vozila ne gase, u snažnom porastu količine smeća (unatoč manje gostiju), ali i u tijekom VII mjeseca polupraznim terasama restorana i kafića koje naši gosti očigledno bojkotiraju.

Istra već ove godine više nije ono što je donedavno bila, destinacija koja nije jeftina, ali svojim gostima daje ODLIČNU VRIJEDNOST ZA NJIHOV NOVAC, a to Nijemac teško da može oprostiti.

Obzirom na sve navedeno, odgovor na pitanje iz naslova je da se u 2025. godini može u najboljem slučaju očekivati ponavljanje ovogodišnjih rezultata, ali i moguće i vjerojatno daljnje skraćivanje broja tjedana popunjenosti kuća za odmor ne bi trebalo nikome biti preveliko iznenađenje. (Autor teksta Jasmin Šabić, osnivač i bivši direktor jedne od prvih istarskih agencija za iznajmljivanje kuća za odmor)