Sjeverni Jadran se guši u sluzi
Na sjevernom Jadranu su od početka lipnja zabilježene neuobičajeno velike količine sluzavih nakupina, najveće u zadnjih 20 godina, piše znanstveni novinar Nenad Jarić Dauenhauer za Index.
Iako njihov sastav nije izravno opasan za kupače, sluz može biti neugodna, kako estetski i mirisom tako i zdravstveno jer se u njoj mogu nalaziti različiti organizmi.
Dr. sc. Daniela Maric Pfannkuchen, viša znanstvena suradnica u rovinjskom Centru za istraživanje mora, Instituta 'Ruđer Bošković', tumači da uz amorfnu želatinoznu masu nakupine uključuju široku lepezu živih i neživih čestica koje se na nju uhvate.
"Tu su fitoplankton, zooplankton i njihove izlučevine, ličinke i jajašca drugih životinja, razne čestice i ostaci biljnih i životinjskih stanica, prazne stanice fitoplanktona, hitinske ljušture rakova, bakterije, pelud te mineralne čestice iz morskih sedimenata i kopnenog podrijetla. A kad se skupe uz obalu, u sluzi često vidimo i komade plastike i drugog otpada te naplavine trupaca i granja donesene rijekama", kaže naša znanstvenica koja se na IRB-u bavi ekologijom i dinamikom fitoplanktona.
Nakupine najviše ugrožavaju pričvršćene morske organizme
Nema opasnosti za zdravlje
Maric Pfannkuchen kaže da su, osim vode, glavne kemijske komponente sluzavih nakupina složeni šećeri.
"Oni sami po sebi nisu opasni za zdravlje kupača, no ponekad kod izrazito osjetljivih ljudi mogu izazvati iritaciju na koži zbog tvrdih čestica - kostura organizama, čestica sedimenata i sl. Nakupine puno negativnije utječu na nepokretne i slabije pokretne morske organizme koji se ne mogu povući iz sluzi jer prilikom njezina raspadanja dolazi do trošenja kisika i povremene hipoksije. Zbog velike količine sluzi disanje im može biti otežano ili onemogućeno, što može dovesti do njihove smrti", tumači Maric Pfannkuchen.
Odakle sluz?
Sluz je dijelom rezultat cvjetanja mora, a dijelom povećane brojnosti fitoplanktona. Ova pojava do sada se uglavnom bilježila uz najsjevernije dijelove Jadrana, gdje ju je uzrokovala pretjerana količina hranjivih tvari koje s obradivih površina uz talijansku rijeku Po ispiranjem stižu u more.
Maric Pfannkuchen kaže da sluzave nakupine nastaju djelovanjem fitoplanktona koji pod određenim uvjetima proizvodi i izlučuje velike količine organskih tvari.
"Mikroskopske stanice fitoplanktona produciraju i izlučuju polisaharide u suvišku kada su izloženi hranjivim solima koje nisu u ravnoteži s obzirom na njihove potrebe, i to pogotovo u ljetnim mjesecima, kada je fotosinteza jaka.
Mikroskopskom analizom uzoraka utvrdili smo veliku brojnost i raznolikost mikroskopskih fitoplanktonskih algi. Radi se o uobičajenim vrstama koje inače žive u Jadranskom moru", tumači.
Sluz u Jadranu nije novost
Povremena hiperprodukcija sluzi nije novost u sjevernom Jadranu.
Maric Pfannkuchen kaže da prvi zapisi potječu još iz 1729., kada je fenomen prvi put opisan kao "mare sporcho", što u prijevodu s talijanskog znači "prljavo more".
Od tada do danas more je mnogo puta cvjetalo i proizvodilo sluzave nakupine.
Primjerice, postoje zapisi iz 1729., 1872., 1880., 1891., 1901., 1903., 1905., 1920...
U novije doba ono se bilježilo učestalije: 2000., 2001., 2002., 2003., 2004., 2007., 2014., 2018.
No Maric Pfannkuchen kaže da se posljednjih desetljeća javljalo u manjem obimu te da su ga mogli primijetiti samo ronioci i ribari.
"Fenomen se ne događa samo u Jadranu, nego i u drugim dijelovima Sredozemlja i nekim svjetskim morima. 2021. i 2022. fenomen je zabilježen u masovnom obliku u Mramornom moru u Turskoj. U sjevernom Jadranu ovako jako cvjetanje mora nije zabilježeno od 2004.", kaže Maric Pfannkuchen.
IRB-ova znanstvenica kaže da se sluzave nakupine mogu javljati u raznim bojama, od bijelih i ružičastih do žutih i smeđih, u različitim oblicima, kao što su sitne pahuljice, niti, zavjese, mreže, oblaci, sluzavi ili želatinozni površinski pokrivači, te u različitim veličinama, od nekoliko milimetara do nekoliko stotina metara.
"Njihova rasprostranjenost u vodenom stupcu ovisi o raznim čimbenicima. Obično se sluz počne nakupljati u dubljim slojevima, no zatim ispliva, najčešće zbog zarobljenih mjehurića plina, koji je izdižu na površinu. Vjetrovi i površinske struje tijekom dana najčešće nose nakupine prema obali, uglavnom prema zatvorenim uvalama, lukama i plažama. Osim neugodnog osjećaja na koži, može se osjetiti i neugodan miris kada se sluz počne razgrađivati. Nakupine su nošene vjetrom i morskim strujama i pomiču se kroz dan. Obično su u jutarnjim satima dalje od obale, a mjesto na kojima ih možemo vidjeti ovisi o tome kako puše vjetar koji dan. Stoga se, kada se odlučimo na kupanje, uvijek mogu izabrati neke plaže na kojima nisu prisutne. Ako je moguće, nakon kupanja je dobro istuširati se. Nakupine nije moguće pokupiti ili očistiti zbog njihove konzistencije. U 90-ima su se uz plaže postavljale mreže koje su ih trebale držati podalje od obale, no taj sustav nije bio naročito učinkovit", tumači naša sugovornica.
Više pročitajte ovdje.
