Pulski retrofuturizam: Kakve su ovo letjelice iznad grada?
Ovu razglednicu Pule iz austrougarskoga doba ste najvjerojatnije već vidjeli na internetu. Ona dolazi iz serije koju je kreirao Guido Costalunga, pulski izrađivač razglednica iz toga doba, a za ovu prigodu mi ju je ustupio Stanko Guštin, kolekcionar povijesnoga slikovnoga materijala. Prikaz, kojega je Costalunga nazvao Pola in der Zukunft – Pola nel futuro - Pula u budućnosti, danas se naziva retrofuturističkim.
Pojam retrofuturizam označavao bi pogled na budućnost nastao u određenom trenutku u prošlosti. Retrofuturizam često prikazuje tehnologiju koja je bila zamisljena u prošlosti, ali možda nikada nije zaživjela ili se razvila na drugačiji način nego što je prvotno zamišljena. To može uključivati stvari poput letećih automobila, mlaznih raketnih ruksaka ili robota. Najpoznatije i najzrelije doba bila je sredina 20. stoljeća. Naravno, to je razdoblje ogromnoga interesa i optimizma glede tema istraživanja svemira i budućnosti čovječanstva u svemiru. Primjer neostvarene budućnosti može biti i Ridley Scottov Blade Runner iz 1982. smješten u 2019.: osobni automobili lete, ali prostorije još hlade ventilatori.
Razglednica je nastala negdje u prvome desetljeću XX. stoljeća. Vizionar je pretpostavio kako će se u gradu nastaviti razvijati promet, a glavne tehnologije u njegovom prikazu su električni pogon i let. U tome desetljeću Pula je dobila gradsku tramvajsku mrežu, a od 1903. u SAD-u su pioniri izrade aviona bila braća Wright. Costalungin prikaz pulskog foruma prikazuje gust promet s nekoliko tramvaja, automobila i motocikala. Međutim, budućnost je za njega na nebu, pa će se Pulom ubrzo moći putovati i visećim vlakom. U to vrijeme se doista takva tehnologija i najavljivala: od 1901. linija visećeg vlaka počela je prometovati u njemačkom gradu Wuppertalu, prema ideji inovatora Eugena Langena (Wuppertal Schwebebahn). Istina, u Puli je nakratko bio zavladao tramvaj, a danas je grad doista krcat cestovnih vozila različitih oblika, boja i veličina. Tko bi, pak, predvidio to čudo od rotirajuće parkirne garaže?
U zraku iznad Foruma još nema laganih Wrightovih flyera, koji će se pojaviti na jednoj sličnoj impresiji smještenoj iznad pulske luke. Idejama o budućnošću letenja još je dominirala ideja letjelica lakših od zraka: zračnih brodova-dirižabla i balona. Valja ovdje naglasiti, kada se govori o letenju, činjenicu da je Pula iznjedrila jednog doista važnog vizionara – Hermana Potočnika-Noordunga i njegovih ideja o astronautici.
Vizionar nije išao detaljnije u razradu novijih tehnologija. Valja naglasiti kako će se nagli skok u tehnologiji dogoditi upravo početkom XX. stoljeća i u pogledu pojave elektronike. Iako je u vrijeme izrade naše razglednice američki izumitelj Lee de Forest usavršio vakuumsku cijev, preteču tranzistora, nije bilo moguće predvidjeti njezin utejcaj na tehnologiju. Guglielmo Marconi 1901. napravio je pravo čudo – poslao radiovalove preko Atlantika, a britansko kolonijalno carstvo u to vrijeme dovršavalo je prvi oblik globalizirane telekomunikacijske mreže podvodnih telegrafskih kablova koju su nazvali 'All Red Line'. To megalomanski epsko postignuće bilo je prainternet toga vremena.
Doba futurističkoga pogleda na svijet izravna je posljedica novih otkrića i razvoja industrijskog društva tijekom XIX. stoljeća. Na budućnost se u predindustrijskim zajednicama, barem što se Europe tiče, isključivo gledalo eshatološki i teološki. Futurizam XIX. i XX. stoljeća ide rame uz rame s razvojem novoga književnoga žanra, znanstvene fantastike, čiji su pioniri i suvremenici austrougarske Pule bili Jules Verne i Herbert George Wells.
Da su ostali austrougarski gradovi također imali gotovo identične prikaze saznajemo na ovom linku.
Najpoznatiji retrofuturistički prikazi istoga doba kao i razglednice Pule francuske su sličice iz 1900. nazvane „u godini 2000.“ (En l'an 2000), o kojima je pisao i čuveni autor znanstvene fantastike Isaac Asimov. Njih možete pogledati ovdje.
Autor
