Istarska županija riječ župan ponekad prevodi sa 'prefetto', što je bizarno
Nasmijalo me, dok sam googlao i nešto tražio na intenetu, naići na talijansku verziju tekstova na službenim stranicama Istarske županije.
U nekoliko navrata titula župana prevedena je s rječi prefetto ( https://www.istra-istria.hr/it/articoli/regione-istriana-novita/14865/il-presidente-miletic-ha-organizzato-il-ricevimento-per-il-campione-europeo-di-parabocce-davor-komar/ vidi link, u tekstu ), odnosno zamjenika župana s vice prefetto ( https://www.zpuiz.hr/it/articoli/regione-istriana-novita/14658/il-vice-prefetto-tulio-demetlika-ha-ricevuto-il-premiato-geodeta-drsc-aldo-sosic/ vidi link, naslov).
Odnosi se na titulu prefekta koju u Italiji nosi državni činovnik ovisan o Ministarstvu unutarnjih poslova i koji predstavlja Vladu u Provinciji. U prošlosti, prefekt je jedini imao funkciju šefa provincijske administracije, a danas je njegova funkcija manje bitna i, uglavnom, zamijenjena Predsjednikom provincije (Presidente della Provincia).
U tekstovima Istarske županije se, doduše, češće pojavljuje titula Predsjednika, pa mi se čini da se to netko poigrao povijesnom terminologijom ili naivno koristio tadašnju verziju Google Translatea. Naime, odabir pojma je bizaran s obzirom da Istra titulu prefekta pamti iz razdoblja talijanske uprave. Točnije, iz dvadeset godina fašističkog režima, kada je prefekt odgovarao resoru kojeg je direktno postavljala Vlada na čijem je čelu bio Benito Mussolini. U to doba, jedna od glavnih funkcija prefekta bila je održavanje javnog reda, odnosno sve ono iz domene rada Ministarstva unutarnjih poslova.
Prefekti su vladali Istarskom provincijom od 1923. godine nakon što su, sukladno odlukama Rapallskog ugovora, zakoni Kraljevine Italije prošireni na novopripojena područja. Prefekti su u Istru dolazili iz drugih dijelova Italije, odnosno nisu bili rodom iz Istre. Primjerice, Italo Foschi držao je istarsku prefekturu od 1931. do 1933. i bio je rodom iz regije Abruzzo. To je isti taj Foschi koji je nekoliko godina ranije, 1927., osnovao nogometni klub Roma. Najduži mandat držao je Oreste Cimoroni (1933. – 1939.), rodom iz L'Aquile. U njegovo vrijeme Istra je doživjela većinu javnih radova i graditeljskih postignuća u razdoblju talijanske vlasti. Njegov nasljednik, Renzo Chierici, držao je položaj prefekta od 1939. do 1941. godine. Predsjedao je Istrom u vrijeme velike rudarske tragedije u Raši 1940. godine i katastrofalnog ulaska Italije u Drugi svjetski rat. U Istru je došao iz Reggio Emilie, a ubijen je 1943., nakon kapitulacije Italije, pod optužbom za veleizdaju od strane fašista lojalnih Mussolinijevoj Talijanskoj socijalnoj republici (RSI).
Sjedište prefekta istarske provincije bilo je u Puli, u zgradi nekadašnjeg Marine Casina (danas Dom hrvatskih branitelja). Na vrhu pročelja tada je pisalo Palazzo del governo (palača vlasti), a natpis je, djelomično, vidljiv i danas. Uredi prefekture nalazili su se i preko puta, u Palači Karla Stjepana, srušenoj u bombardiranjima Drugog svjetskog rata.
Jedan od važnijih fondova dokumentacije za proučavanje istarske prošlosti u doba fašizma je fond Prefekture Istre u Puli, sačuvan u Državnom arhivu u Pazinu. Taj je fond koristan jer sadrži osnovne podatke vezane za unutarpolitičke prilike, represiju nad stanovništvom od strane tadašnjeg režima i ponešto o općenitim uvjetima života u Istri u doba fašizma.
Autor
