Jadranski tuneli nova vizija HDZ-a: Istru žele povezati s Cresom
Umjesto mosta do Pelješca, za manje novca može se sagraditi tunel u moru koji bi povezao Pelješac pa i Korčulu. Vrijednost tog projekta, prema prvim projekcijama, bila bi oko 900 milijuna kuna. No osim te veze, splitski projektant Boženko Jelić planira spojiti Split, Zadar i Rijeku s obližnjim otocima, piše Večernji list.
Novac od EU
Ovaj tjedan projekt Jadranskih tunela predstavljen je članovima HDZ-a u središnjici stranke u Zagrebu, koji su odmah prepoznali važnost projekta zbog boljeg i bržeg razvoja domaćeg turizma, ali i zbog brže povezanosti s otocima te vraćanja stanovnika na njih.
No kako je riječ o velikom projektu, potrebna je politička volja i vladajuće stranke. Za koji dan bi se projekt trebao naći i u Bruxellesu, pred glavnim čovjekom za granice EU te predsjednikom gospodarske komore Unije. Očekuje se da će i EU prepoznati i podržati projekt, te ga i financirati. Projekti su već predstavljeni svim županima na čijim područjima bi se tuneli gradili i svi su podržali preobrazbu Dalmacije, a sa zadarskim županom već je sklopljen ugovor o projektu gradnje tunela Gaženice. Tunel do Pelješca imao bi jednu cijev, dva traka i stazu za pješake, uza sve potrebne instalacije, a dalje bi se nastavljao sve do Korčule.
Od istočne obale u Splitu gradio bi se tunel prema Braču duljine 13 kilometara, a zbog duljine i moguće klaustrofobije koja se javlja nakon otprilike šest minuta vožnje u takvim uvjetima, tunel bi bio podijeljen na dva dijela. Između bi se gradio umjetni otok, koji bi uz niz objekata imao i marinu za megajahte za koje nema dovoljno mjesta u lukama na obali. Brač bi, nadalje, tunelom dugim 600 do 700 metara bio povezan sa Šoltom, a od Bola na Braču gradio bi se tunel prema Hvaru duljine četiri kilometra.
Na taj bi način Brač, Šolta i Hvar postali jedan otok koji bi se, prema procjenama, moglo prijeći za dvadesetak minuta. Projektant je predvidio i povećanje kapaciteta aerodroma na Braču, jer bi zbog njegove dobre povezanosti sa Splitom i Makarskom te susjednim otocima dolazak turista izravno na otok, umjesto u Split, postao atraktivniji. To je, u stvari, turizam novog doba, jer većinu turista više ne oduševljavaju toliko hotel i plaža, nego obilazak više destinacija u kratkom vremenu, odnosno u ovom slučaju, u jednom danu Split, Brač, Šoltu, Hvar, Makarsku... Takav kontinuirani prometni prsten utjecao bi na produljenje sezone i na razvoj tog područja uključujući i Kaštelanski zaljev.
Pri završetku autoceste za Zadar, od luke Gaženice gradio bi se tunel prema Ugljanu, do kojeg bi vožnja trajala oko šest minuta. Kako je Ugljan spojen s Pašmanom, lakše bi se došlo i do tog otoka. U nekoj drugoj fazi, nije isključeno da se povezanost produlji na otok Iž i Dugi otok. Gradnja tunela planirana je i na sjevernom Jadranu, gdje bi se Istra tunelom povezala s otokom Cresom, te Cres i Krk međusobno.
U planu je i spajanje otoka Raba s kopnom, a udaljenost je između njih nešto veća od kilometra, no jedini je problem, ali ne i nerješiv, dubina mora na tom području. S obzirom na potporu, uza što bi još trebalo izbjeći i za našu zemlju česte predrasude, projekt bi mogao brzo zaživjeti, no županije bi ga trebale što prije ugraditi u svoje planove.
Tunel na osloncima
Tunel ne bi bio izravno na morskome dnu, nego bi stajao na osloncima. Svi elementi bi se proizvodili na kopnu, dovozili i pod vodom spajali, a mogli bi se proizvoditi u domaćim brodogradilištima. Tuneli bi bili zaštićeni specijalnom impregniranom gumom koja se već koristi u svjetskoj tehnologiji za takve stvari i time bi bili savršeno zaštićeni. Splitski projektant Boženko Jelić, koji slovi za jednog od najvećih statičara u Europi, iza sebe već ima slične projekte, kao što je, primjerice, hotel Europa u Pragu, a projektirao je svojedobno i Hajdukov stadion, piše Večernji list.
