Održana tematska sjednica Gradskog vijeća Pule o Općoj bolnici

„Ova sjednica primjer je zašto ljudi gube vjeru u politiku i političare“, riječi su koje možda najbolje opisuju tematsku sjednicu Gradskog vijeća Pule o Općoj bolnici Pula i stanju zdravstva u Istarskoj županiji, održanoj 27. veljače.

Nakon što je Ladonjin vijećnik dr. Irenko Srdoč uoči sjednice novinarima rekao kako je ova sjednica zakašnjela i samim time besmislena, pogotovo s obzirom da je Opća bolnica Pula već u rukama države koja bi je trebala sanirati, Erik Lukšić, pročelnik Upravnog odjela za društvene djelatnosti, nadležnog  za poslove socijalne skrbi i zdravstva, održao je više nego iscrpno izlaganje o javno–zdravstvenim aktivnostima Grada Pule. Potom je ravnatelj bolnice dr. Lems Jerin iznio analizu rada i stanja u toj bolnici, isto tako vrlo iscrpno, da bi u konačnici, predsjednik Upravnog vijeća bolnice Valerio Drandić govorio o njezinom financijskom poslovanju.

A to je bio tek uvod. Tko je i zašto kriv za enormne financijske gubitke, jesu li se i kako oni mogli spriječiti, samo su neke od rečenica koje su se više puta ponovile, posebno od strane oporbe. Sve u svemu, rasprava se samo vrtjela u krug, „iz šupljeg u prazno“. O sanaciji sada brine država i s te je strane bilo kakva rasprava uistinu zakašnjela.

Zbog rada na dvije lokacije Bolnica gubi 700.000 kuna mjesečno

Rad na dvije lokacije jedan je od razlog dugova koji su spomenuli i Drandić i gradonačelnik Boris Miletić, zbog čega bolnica gubi čak 700.000 kuna mjesečno, što iznosi vrtoglavih osam milijuna kuna godišnje. Uz to, više se puta, ponovo mogao čuti nedostatan limit HZZO-a. Kako je rekao Miletić, limit se potroši već 21. dana u mjesecu no unatoč tome, bolnica i dalje skrbi o pacijentima i daje im potrebne lijekove.

Prema oporbi, sporan je kredit visok 10 milijuna eura koji je prije pet godina bolnica digla kako bi sanirala dugove prema dobavljačima i zbog kojeg sada dobar dio ionako nedovoljnih sredstava HZZO-a ide na njegovo vraćanje. Drandić je ipak skrenuo pozornost na to kako je Županija osnivač šest zdravstvenih ustanova, više škola, muzeja i agencija, a samo pulska bolnica je u ovoj situaciji. Istaknuo je pritom da je zdravstvo u čitavoj državi na klimavim nogama.

Ladonjin vijećnik Mauricio Licul je naglasio kako nitko ne govori o odgovornosti, dok je SDP-ovac Peđa Grbin rekao da nitko nije pričao o problemima javne nabave. Naime, kako je pojasnio, pulska bolnica je nabavljala opremu po visokim cijenama, ne po nabavnim, a Upravno vijeće nije ništa poduzelo po tom pitanju. Grbin je predložio izradu dugoročne strategije zdravstva u Puli i Istri.

Bruno Nefat (Ladonja) je upitao odakle dozvola za dizanje kredita 2006. godine kada je bolnica već tada bilježila enormne gubitke. Obaveza osnivača bolnice je, smatra Nefat, da riješi ta zaduženja, a ne da ponavlja kako se ništa ne može napraviti i misli kako će „netko drugi već to platiti“. Tako će, veli, svaki građanin taj dug platiti s 1100 kuna.

Srdoč je prozvao dr. Jerina i Drandića da nisu dali sve pokazatelje i da u njihovu izvještaju nedostaje dinamika poslovanja. S obzirom da je oporba za loše stanje bolnice više puta prozvala IDS na čelu s Miletićem, Marko martinčić (IDS) rekao je kako mu uopće nije jasno po čemu su oni to odgovorni naglasivši kako se limit očito daje po sistemu koji u našoj državi funkcionira – političkom odlukom ili nepotizmom. „Oporbi je lako kritizirati, ali kada dobijete uzde u ruke, malo je teže sve napraviti“, izjavio je.

"Kako će država sanirati pulsku bolnicu kada su i druge bolnice u dugovima?"

Licul je na to kazao Martinčiću neka Miletiću napomene da treba raditi jer je on ipak član Upravnog vijeća bolnice. Valter Boljunčić (IDS) napomenuo je kako je općenito zdravstvo u državi loše, pa time i ono u pulskoj bolnici kao i mnogim drugim bolnicama u Hrvatskoj, stoga je problem očito strukturni. „Ne znam kako će država sanirati pulsku bolnicu kada su i druge bolnice u dugovima“, iznio je svojku dvojbu.

Drandić je ogorčeno kazao kako, prema riječima oporbe, ispada da oni ništa ne rade. „Što znače Ladonjina upozorenja? Pa mi upozoravamo svaki dan!“, naglasio je i dodao kako je, kada je riječ o limitu, Martinčić nesumnjivo u pravu. „Opremu nabavljamo gdje nam je najpovoljnije“, dodao je.

Miletić je rekao da bolnica nije pod ingerencijom Grada Pule, pa Grad ne može snositi odgovornost za njezino poslovanje. Smatra kako je općenito loše stanje u gospodarstvu odgovorno za loše financijsko stanje bolnice. Jedino je rješenje, veli, da se limit HZZO-a korigira. „Ova Vlada nije odgovorna za dugove naše bolnice. To traje već jako dugo“, naglasio je i podsjetio kako je Grad ustupio zemljište za novu bolnicu, između ostalog i kako bi se uštedjelo na troškovima rada na dvije lokacije.  

Miletić je zaključio kako je Ladonja tražila interpelaciju tj. raspravu na ovu temu samo kako bi politizirala, a ne raspravljala o bolnici. Dodao je da su se svojedobno i članovi oporbe, Ladonje i SDP-a slagali da je limt za pulsku bolnicu nedostatan. „No, kako se bliže izbori, mijenjanju se mišljenja“, izjavio je Miletić. (Tekst i foto: Paola Albertini)