Alen Načinović: HEP-ov čovjek za TE Plomin C

Dugogodišnji zaposlenik TE Plomin, diplomirani inženjer strojarstva Alen Načinović, nedavno je preuzeo odgovornost za vođenje projekta izgradnje zamjenskog objekta TEP C 500 u trenutku kada projekt prelazi iz razvojne u fazu realizacije. Njegova je zadaća biti u potpori dviju značajnih aktivnosti koje će se odvijati usporedno: odabir strateškog partnera i koordinacija pripreme lokacije za prihvat budućeg objekta.

* Ministarstvo zaštite okoliša i prirode je prošli tjedan donijelo „Rješenje o objedinjenim uvjetima zaštite okoliša za zahvat rekonstrukcije termoelektrane Plomin“. Što to konkretno znači za daljnji nastavak projekta?

- Rješenje Ministarstva, koje je uslijedilo nakon dugotrajnog postupka ocjene Studije utjecaja na okoliš i prateće dokumentacije potvrda je da projekt zadovoljava stroge uvjete zaštite okoliša te da je usklađen s okolišnim pravilima i direktivama EU, što nam je uostalom nedavno potvrđeno i pozitivnim mišljenjem naših susjeda iz Slovenije. Rješenje je podloga za daljnje korake u realizaciji projekta, prije svega za ishođenje projektne dokumentacije, odnosno lokacijskih dozvola za pojedine građevine - glavno pogonsko postrojenje, dimnjak, rashladni sustav i duge. Svima nama koji smo sudjelovali u razvoju projekta, ono znači i svojevrsno priznanje za dobro obavljen posao.

* Što je sljedeće? Kada će po vama početi izgradnja?

- Trenutno je glavna zadaća našeg tima evaluacija pristiglih ponuda, koje ulaze u uži krug za izbor strateškog partnera, pri čemu ćemo se rukovoditi glavnim ciljevima postavljenim na početku ovog posla. To znači da HEP i njegov budući partner moraju biti spremni u optimalnom roku pripremiti i izgraditi elektranu koja je ključna za naš elektroenergetski sustav u smislu osiguranja dovoljnih količina energije prema konkurentnoj cijeni, uz primjenu najbolje raspoložive tehnologije i poštivanje najstrožih normi zaštite okoliša. I dakako, na projektu primjereno angažirati domaće gospodarstvo.

Usporedo s izborom strateškog partnera, a prije nego započne izgradnja samog bloka elektrane, što očekujemo da bi se moglo dogoditi do kraja 2013. godine, obavljamo pripremne radove na lokaciji elektrane, prije svega na izgradnji zatvorenih silosa za ugljen i poboljšanju transporta nusproizvoda s lokacije.

VEĆA KVALITETA ZRAKA

* Prema Studiji zaštite okoliša nakon izgradnje Bloka C kvaliteta zraka na Labinštini trebala bi biti bolja nego sada: Kako to mislite postići ako će ukupna snaga „dvojke i trojke“ biti dvostruko veća od sadašnja dva bloka?

- Iako se Plomin u javnosti, svjestan sam toga, često percipira kao velik zagađivač, moram naglasiti da stalno praćenje podataka o kvaliteti zraka pokazuje da je zrak u okolici TE Plomin prve, najbolje kategorije. Dopustite ovdje jednu svježu usporedbu koja ukazuje na to da se prosječna percepcija javnosti ne podudara s realnim stanjem. Na primjer, prema podacima Agencije za zaštitu okoliša, u Zagrebu je, na jednoj mjernoj stanici, u prvih 15 dana rujna ove godine zabilježena tri puta veća prosječna koncentracija dušikova dioksida nego na mjernoj stanici Plomin.

Mi ovim projektom tehnologiju iz prošlog stoljeća na bloku 1 zamjenjujemo trenutno najboljom raspoloživom tehnologijom za proizvodnju električne energije iz ugljena. Ona nam jamči da će se na lokaciji TE Plomin, unatoč povećanju snage za blizu 400 MW, ukupne emisije onečišćujućih tvari u zrak – sumporovog dioksida, dušikovih oksida i čestica značajno smanjiti u odnosu na sadašnje stanje.

Kako ćemo to postići? Prije svega, nastavljajući korištenje visokokvalitetnog niskosumpornog ugljena, zatim odsumporavanjem dimnih plinova (koje ne postoji na jedinici), mjerama za smanjenje emisije NOx i ugradnjom visokoučinkovitog elektrostatskog filtra za čestice. Prema kategorizaciji Instituta za istraživanje ugljena Međunarodne agencije za energiju, Plomin C će biti elektrana „blizu nulte emisije”.

* Zrak će biti čišći zbog gašenja TE Plomin 1, a ne zbog izgradnje „trojke“, zar ne bi onda još čišći bio kada bi u Plominu ostala samo „dvojka“?

- Na ovo bih pitanje mogao odgovoriti da bi zrak bio još i više čišći kad ne bi bilo ni dvojke. Zaista, nikad nismo tvrdili da novi blok radimo samo zato da bi zrak bio čišći. Novi blok radimo zato jer nam treba, zato jer moramo smanjiti uvoz i jer će proizvodnom cijenom biti konkurentan ostalim izvorima, bilo u našem sustavu, bilo u okruženju. Ali je bitno još jednom naglasiti da ga radimo na način da se postojeće stanje na lokaciji ne pogorša, naprotiv, da se popravi. Ili, kako ste rekli u pitanju – da zrak bude čišći. Naime, energetska strategija, a i važeći Program prostornog uređenja, nalažu nadomještanje izvora koje izlaze iz pogona modernizacijom i povećanjem kapaciteta postojećih elektrana, uz primjenu najrelevantnijih kriterija zaštite okoliša. Navest ću za primjer Termoelektranu-toplanu u Zagrebu koja je dogradnjama značajno povećala snagu i postala naš najveći termoenergetski objekt, a da je pritom smanjen nepovoljan utjecaj na okoliš. Jednako tako će biti i u Termoelektrani Sisak, gdje se radi novi blok.

DODATNE MJERE ZAŠTITE

* Koje će biti dodatne mjere zaštite u odnosu na sadašnje stanje?

- Ranije sam već naveo koja su značajna tehnološka poboljšanja novog bloka u odnosu na postojeći prvi blok. Postoji međutim, još niz mjera koje će zahvaljujući tehnološkoj povezanosti, biti u funkciji obaju blokova – postojeće dvojke i bloka C. Najprije, umjesto postojećeg otvorenog odlagališta, izgradit će se potpuno zatvoreni sustav za upravljanje ugljenom – silosi i ostali dijelovi sustava.

Zatim, nešto što, rekao bih, s pravom muči stanovništvo u neposrednoj okolici, a što neće čekati početak izgradnje bloka C. Riječ je o poboljšanju sustava sprječavanja raznošenja prašine u okoliš s odlagališta šljake i pepela. Radimo na tome da sustav bude učinkovit u svim vremenskim uvjetima, i kad je suša i za jakog vjetra. Prijeći ćemo na tzv. mokro odlaganje pepela, što znači da će se pepeo dodatno vlažiti do gustoće „zubne paste“ , što znači da bi smjesa sadržavala oko 25 posto vode. Sustav za pripremu i odlaganje pepela i vode bit će potpuno zatvoren. Nabava opreme je ugovorena te očekujemo da će izgradnja postrojenja i puštanje u pogon biti početkom sljedeće godine.

Među dodatnim mjerama zaštite okoliša svakako treba navesti proširenje postojeće mreže mjernih postaja u okolici elektrane, uz obvezu praćenja značajno većeg broja parametara kakvoće zraka. Uvest će se i jedna mobilna postaja. Četiri će postaje biti sastavni dio državne mreže postaja za mjerenje kakvoće zraka, što znači da će javnost u svakom trenutku imati dostupnu informaciju o kakvoći zraka putem internetskih stranica Ministarstva zaštite okoliša i prirode te Agencije za zaštitu okoliša.

Naveo bih još i da je Povjerenstvo za ocjenu utjecaja na okoliš kao dodatnu mjeru naložilo obvezu da se u razdoblju od tri godine nakon puštanja u pogon bloka C, kontinuirano mjeri promjena temperature mora u Plominskom zaljevu i o tome izvještava javnost.

PRIVREMENI DIMNJAK

* Čak i ako se nakon izgradnje budu poštivale najstrože mjere zaštite, toga neće biti tijekom gradnje jer će se, dok se bude ograđivala druga cijev u postojeći dimnjak, za potrebe „dvojke“ izgraditi privremeni dimnjak, a „jedinica“ je za to vrijeme koristiti svoj nekadašnji dimnjak.

- Ministarstvo je propisalo mjere i za vrijeme rekonstrukcije i mi ćemo ih se pridržavati, sve kako bi se i za to vrijeme osigurala prva kategorija kakvoće zraka u okolici. Privremeni dimnjak, koji će tu funkciji imati godinu i pol do dvije, koliko je potrebno za rekonstrukciju visokog dimnjaka, bit će visine 175 metara. Propisano je da tijekom korištenja privremenog dimnjaka, ukoliko dođe do otkazivanja uređaja za odsumporavanje ili otkazivanja elektrostatskog filtra TE Plomin 2, elektrana mora što prije izaći iz pogona. Također, bit će intenzivirano praćenje parametara zraka u okolici. Dakle, da izravno odgovorim na Vaše pitanje – kvaliteta zraka osigurava se i za razdoblje pogona i za vrijeme izgradnje, provedbom posebnih mjera.

* Zašto nije napravljena studija kumulativnog onečišćenja svih zagađivača u Labinštini, već je u obzir uzet samo jedan zagađivač?

- Ne slažem se s tom tvrdnjom. Naime, u Studiji utjecaja na okoliš detaljno je razrađen kumulativni utjecaj po pojedinim elementima okoliša. U poglavlju Emisije u zrak iz većih stacionarnih izvora, kućnih ložišta, malih kotlovnica i prometa, na primjer, detaljno se opisuju postojeći izvori i njihov udjel u emisijama. Posebno je detaljno obrađeno pitanje stvaranja ozona, u vezi s emisijama NOx. Zaključak je, kad je riječ o svim glavnim onečišćujućim tvarima da neće doći do pogoršanja, naprotiv da će doći do smanjenje utjecaja.

* Hoće li lokalno gospodarstvo imati koristi samo od izgradnje ili i tijekom rada termoelektrane?

- Naše su procjene da postoji potencijal da oko polovine građevinskog dijela investicije mogu izvesti tvrtke u okruženju Plomina. Tijekom izgradnje na gradilištu će se nalaziti najmanje 500, a u špici radova i do 1.300 radnika, koji će boraviti na području Labinštine. Zato se može očekivati da će lokalno uslužno gospodarstvo ostvariti značajan prihod tijekom izgradnje. Novi blok će osigurati kontinuitet zapošljavanja i nakon gašenja jedinice, uz otvaranje novih specijalističkih radnih mjesta, koja donosi najnovija sofisticirana tehnologija. Naglasio bih pritom da uz pogon elektrane nisu vezani samo direktno zaposleni radnici HEP-a. Elektrana i dans surađuje s velikim brojem lokalnih tvrtki u području održavanja, zaštite okoliša, transporta… Kad novi blok, značajno veći po prostoru i snazi, uđe u pogon, sigurno će se dodatno povećati potreba za takvim uslugama lokalnih tvrtki.

Na kraju, ne i najmanje važno, tu je i naknada za korištenje prostora koja se uplaćuje lokalnoj zajednici, a kao što znate, u postupku je rasprava o izmjenama propisa koji reguliraju visinu naknade. Vjerujemo da se značajan dio tih sredstava može multiplicirati kroz podršku isplativim poduzetničkim projektima. (Razgovarao: Nenad Čakić)

Tko je Alen Načinović?

Alen Načinović, voditelj projekta izgradnje zamjenskog objekta TEP C 500, rođen je 1969. godine u Raši. Diplomirao je strojarstvo na Fakultetu tehničkih znanosti u Rijeci, a u HEP-u, odnosno TE Plomin zaposlen je od 1996. godine. Sudjelovao je u izgradnji bloka 2 TE Plomin kao asistent na kotlovskom dijelu postrojenja, potom je bio pomoćnik rukovoditelja za proizvodnju od ulaska bloka 2 u pogon, a do imenovanja na novu dužnost bio je član Tima za pripremu projekta TE Plomin C kao specijalist za tehničke značajke projekta.