Plominska renta: Načelnici Labinštine rade račun bez krčmara
Gradonačelnik Labina i načelnici općina Labinštine dogovorili su se kako će podijeliti naknadu za korištenje prostora buduće TE Plomin 3. Doduše, nije poznato jesu li omjeri napisani na nekoj salveti kao kada je Tuđman s Miloševićem dijelio Bosnu, ali je sigurno da Gradsko i općinska vijeća to još nisu imali na svojim dnevnim redovima. Bit će zanimljivo pratiti kako će pojedini kršanski vijećnici prihvatiti da bi Općina Kršan, umjesto 94 posto kao do sada, od plominskih elektrana ubuduće trebala dobivati 50 posto naknade, odnosno rente. Naime, prema tom dogovoru Općina Kršan bi od spomenute naknade trebala dobivati 50 posto, Grad Labin 26, a općine Raša, Sv. Nedelja i Pićan svaka po 8 posto.
No, ako gradonačelnik Labina i načelnici četiri općine Labinštine svoje buduće infrastrukturne planove zasnivaju na tim novcima, a prema izračunu Valdija Runka riječ je o gotovo 40 milijuna kuna godišnje, onda rade račun bez krčmara i to ne samo zato što njihova vijeća još nisu blagoslovila ovakav prijedlog raspodjele rente.
Naime, upitno je kada će se i hoće li „trojka“ uopće graditi, na što je na tribini, održanoj 11. svibnja u Malom kazalištu, upozorio prof. dr. sc. Davor Škrlec, sada već bivši pomoćnik bivše ministrice zaštite okoliša.
Škrlec je u svom govoru iznio niz argumenata protiv ove investicije i to ne samo ekoloških nego i ekonomskih, izrazivši na kraju sumnju u ostvarivost ovog projekta. Naime, dr. Škrlec smatra da će HEP-u, odnosno hrvatskoj državi biti jako teško pronaći strateškog partnera kojem će se isplatiti izgradnja TE Plomin 3 prema ekološkim standardima Europske unije.
Ključni problem je ugljični dioksid (CO2), nusprodukt koji nastaje prilikom proizvodnje struje u termoelektranama na ugljen, a prema protokolu iz Kyota svaka država ima dopuštenu godišnju kvotu emisija ugljičnog dioksida.
Pored toga, države članice EU (a Hrvatska to postaje idućeg ljeta) obvezne su ograničiti ukupne emisije stakleničkih plinova iz termoelektrana, te svakoj dodijeliti dozvole za emitiranje točno određene količine stakleničkih plinova. Svaka TE na kraju godine unutar razdoblja trgovanja mora dokazati posjedovanje prava na emisiju i prijaviti stvarnu emisiju tijekom protekle godine. Ukoliko je emisija veća od dopuštene termoelektrana će biti prisiljena ili smanjiti vlastitu emisiju stakleničkih plinova ili kupiti potrebnu količinu prava na emisiju na tržištu emisijskih dozvola. Obje varijante su jako skupe i to će biti ključni argument prilikom odluke neke energetske kompanije da odluči investirati u TE Plomin 3. Vjerojatno je na tom tragu i nedavna informacija, objavljena putem udruge Zelena akcija, da njemački RWE neće investirati u TE Plomin jer projekt nije rentabilan.
Uostalom, ni putovanja prvog potpredsjednika Vlade Radimira Čačića po Rusiji do sada nisu iznjedrila niti jednog zainteresiranog ulagača, a čini se da je od ideje da ulaže u energetiku odustao i rovinjski Adris. (Nenad Čakić)
