Pula proslavila blagdan sv. Tome

Grad Pula i Pulska biskupija proslavili su blagdan svog nebeskog zaštitnika sv. Tome nizom duhovnih i kulturnih momenata. Središnje blagdansko misno slavlje u utorak, 03. srpnja, u pulskoj Katedrali Uznesenja BDM predvodio je porečki i pulski ordinarij mons. Dražen Kutleša u suslavlju sa kanonicima Pulskog stolnog kaptola Sv. Tome te svećenicima i redovnicima Pulske biskupije.

Slavlje je započelo tradicionalnom svečanom pjevanom Večernjom u izvedbi združenih župnih zborova grada Pule. Na samom početku okupljene vjernike te predstavnike gradskih vlasti na čelu sa gradonačelnikom Borisom Miletićem pozdravio je domaćin, katedralni župnik mons. Vilim Grbac.

Biskup Kutleša se  u prigodnoj homiliji osvrnuo na lik sv. Tome, na najčešću asocijaciju koju ljudi uobičajeno imaju pri spomenu sv. Tome, „nevjerni Toma“, kada se govori o nekome tko ne vjeruje ni egzaktnim činjenicama. Sa svojim sumnjama i sa svojim pesimizmom sv. Toma je vrlo sličan čovjeku današnjice, naglasio je biskup. No, nastavio je propovjednik, Toma je i svojevrsni dezerter, nakon tri godine zajedničkog života sa Isusom i apostolima Toma ih je napustio, jer nakon Isusove smrti stavlja u pitanje smislenost svega; izjeda ga sumnja pa se stoga, kako često biva sa ljudima današnjice povlači u sebe.

Po povratku k apostolima i susretu s Kristom Toma postaje pravi apostol, koji će u skladu sa poslanjem širiti nauk do sve do Indije. Njegova nevjera, „dok ne stavim prst u mjesto čavala“ tipičan je primjer nas danas, istaknuo je propovjednik, današnji čovjek sve želi znanstveno dokazati, pa iz toga proizlazi opozit „znati vs vjerovati“.

Biskup je homiliju zaključio osvrtom na Isusovu reakciju spram njegova zahtjeva za dokazima, on ga nije izgrdio, kako bi to učinila većina ljudi, već je nastupio kao učitelj i rekao mu : „Ne budi nevjeran, nego vjeran.“, no osim Tomi Isus to govori i svakome od nas danas. Vjera se ne stiče razumom nego srcem, i kada čovjek u svojoj nutrini pronađe odgovore na pitanja „Tko je za mene Isus?, Zašto živim?“ pronalazi argumente jače od svih empirijskih dokaza, zaključio je biskup.


Porečki i pulski ordinarij Dražen Kutleša i pulski gradonačelnik Boris Miletić zajednički su otkrili novopostavljeni  reljef Sv. Tome

Neposredno po završetku misnoga slavlja održana je svečanost otkrivanja i blagoslova novopostavljenog reljefa sv. Tome u trijemu župnih prostorija Katedrale. Reljef je izradio i Puli poklonio makedonski akademski umjetnik Toma Serafimovski.

Kratki glazbeni uvod pri blagoslovu reljefa izvela je pulska Mješovita vokalna skupina „Nešpula“, a katedralni župnik mons. Grbac je zahvalio napose autoru reljefa, koji zbog zdravstvenih razloga nije bio u mogućnosti nazočiti svečanosti, te mu zaželio sretan imendan i nadasve brz oporavak. Središnji kulturno - povijesni osvrt na lik sv. Tome te predstavljanje akademskog opusa autora izrekao je akademik Josip Bratulić. On se osvrnuo na činjenicu da, iako nedovoljno poznate, u Istri postoji ili je postojao veći broj crkvica posvećenih sv. Tomi, te spomenuo pojedine legende koje se vežu uz lik sv. Tome,  kao i anegdote o Isusu koje se nalaze zapisane u apokrifnom Tominom Evanđelju.

Akademik Bratulić je kratko predstavio i autora reljefa, Tomu Serafimovskog, kipara pravoslavne vjere koji realizira svoja djela u materijalima neuobičajenim za pravoslavnu ikonografiju, te posjetio da je njegovo djelo i veliki kip bl. Majke Terezije koji se nalazi pored Mornaričke crkve u Puli, te u Zagrebu i Vatikanu; autor je i kipa Sv. Konstantina u Roču.

Završnica proslave blagdana sv. Tome bio je koncert renomiranog pulskog glazbenika Bruna Krajcara koji je zajedno sa svojom pratećom grupom Istrael te sudjelovanjem MVS „Nešpula“ i Kulturno umjetničkog društva „Matko Brajša Rašan“ iz Pule realizirao glazbeni poklon gradu Puli za proslavu patrona.

Večer uoči samog blagdana misu predvečerja blagdana Sv. Tome predslavio je, u koncelebraciji sa katedralnim župnikom mons. Vilimom Grpcem, profesor pri Riječkoj Teologiji dr. Josip Grbac, koji je, u kontekstu blagdana izrekao prigodnu homiliju na temu „Vjera i nevjera danas“. (G. Krizman)