ZORIČIĆ 'Ovo je budućnost Pule. Neću reći da će Vallelunga biti novi Uljanik, ali će nakon Uljanika biti nova zona industrije'
U danas zapuštenoj bivšoj vojnoj zoni Vallelunga, koja se prostire na impresivnih 25 hektara, u skoroj budućnosti nalazit će se Zona inovacije Pula koja će biti podijeljena u tri tematska područja. U prvom, greentech području, uredit će se Pulski inovacijski centar (PIC) i akcelerator, u drugoj Bluetech kampus, dok je treća, kulturno-inovacijska hibridna zona, namijenjena razvoju inovacija, sporta te proizvodnji zdrave, ekološke hrane.
Za prvu fazu projekta, uređenje zone A u kojoj će se nalaziti PIC i Teatar akceleracije, putem ITU mehanizma već je osigurano 6,06 milijuna eura, od čega je čak 85 posto ili 5,15 milijuna bespovratnih sredstava Europske unije. U 2025. godini kreće izrada dokumentacije za spomenutu fazu, najavio je na današnjem predstavljanju idejnog rješenja uređenja Vallelunge pulski gradonačelnik Filip Zoričić, ne želeći precizirati rokove početka gradnje.
"Neću više govoriti o rokovima uopće jer ono što kažem, to bude na Gradskom vijeću da nije bilo. Danas je jako teško nešto definirati, dakle imate nabavu, pa imate žalbu pa imate ponavljanje natječaja, za kupalište Stoja ste mogli pratiti što je bilo, tako da će se u 2025. definitivno izraditi dokumentacija za zonu A, da taj dio završimo, da se javimo na poziv ministarstva kada krene kao za kupalište Stoja, vjerujem da će to biti 2025. i onda možemo početi raditi. Bio bih sretan da vam mogu reći da će to biti nakon ljeta, međutim, ni moje kolege iz gradske uprave ne vole kad ih ja pitam kad će to biti, njima je isto tako stalo, ali nije sve do nas", rekao je Zoričić.
Arhitektonski fakultet u Zagrebu izradio je idejno rješenje koje je predstavio docent na tom fakultetu, arhitekt Alen Žunić. Rješenje će već ove nedjelje biti dio Salona arhitekture u Zagrebu, izložbe koja će se moći pogledati u Umjetničkom paviljonu.
„Ovaj projekt je budućnost Pule, on će se godinama, pa ako hoćete i desetljećima razvijati. Neću reći da je to nakon Uljanika novi Uljanik, ali zasigurno nakon Uljanika jedna nova zona industrije koja će kao zapušteni i napušteni prostor koji je u vlasništvu države, ali ona će nam je dati u primjenu, a potom vjerujem i u vlasništvo, oživjeti. Prostor je to bogat resursima koje samo Pula ima. A najveći resursi Pule su ljudi, zato će pametni i dobri ljudi iz ovog grada oblikovati taj prostor, zato sam ponosan jer ovo je vizija Pule. Često u razgovoru s građanima, kad govorimo o viziji, kažu da se srede ulice, da se asfaltiraju, pokrpaju rupe, postave ogledala, srede semafori i klupice, ali ovo je budućnost ovoga grada, ako nećemo o tome razmišljati onda je pomalo sve to skupa pomalo besmisleno“, rekao je Zoričić.
PIC je, po njegovim riječima, nešto što ćemo stvarati i što se stvara.
„To je brownfield lokacija na području našeg grada, ponavljam, zona neiskorištena, napuštena i zapuštena, iznimno vrijedan prostorni resurs, a cilj je revitalizacija zanemarenih građevina i prostora. Tamo često šećemo, pa ćemo u nastavku rive imati priliku šetati, možemo i danas, ali jednim uređenim prostorom. Vidimo nakon što je vojska otišla kako je devastiran taj prostor, ali to nisu samo građevine, to je i zelena oaza, ona je jedan velik i predivan vrt, ne znam koliko je desetaka vrsta biljaka tamo. PIC neće biti samo inovacije, tamo će biti i sportski i rekreativni i kulturni sadržaji koji su, naravno, od javnog interesa. To će biti javni prostor, da se opet na stvaraju u političkom eteru upitnici tko će tamo moći šetati, pristupiti, boraviti, hoće li biti zatvoreno…Ne, to će biti otvoren javni prostor. Također je važno da je to poduzetnički prostor. Mi smo nedavno, to je išlo ispod etera, proglašeni po tko zna koji put vrlo važnim gradom za gospodarstvo u Hrvatskoj, gradom koji najviše izdvaja za poduzetništvo po glavi stanovnika. A čujem često u eteru da to nije tako, pa Coworking je samo primjer, a ne samo razni poticaji i vrijedni ljudi koji rade. Ova zona će zasigurno poduprijeti i one nove, kad govorimo o startupovima, nekakvim novim malim obrtima ili poduzećima. Dakle, cilj nam je kroz ovaj projekt poticati mlade poduzetnike, inovatore,, općenito cijelu investicijsku zajednicu“, rekao je Zoričić te podcrtao da je „tko dolazi i odlazi iz gradske uprave sekundarna tema.“ U gradskoj upravi je došlo 30 posto više ljudi nego što je otišlo“, dodao je Zoričić.
Žunić je u uvodu kazao da je prilikom izrade idejnog rješenja prvi zadatak bila revitalizacija bivših vojnih objekata, koji će se u potpunosti obnoviti, a neki će biti nadograđeni. Drugo, čitav prostor, na kojem se nalazi 30-ak zgrada, ostaje zelen i bit će dostupan samo za pješake i bicikliste, dok se na rubu zone planira podići garažna kuća.
„Vallelunga bi mogla postati mediteranska silicijska dolina. Pula je sjajan grad za tako nešto“, podcrtao je Žunić te naglasio da je riječ o idejnom rješenju utemeljenom na viziji razvoja trećeg centra grada pa je podložno promjenama i nadopunama.
Naveo je da 95 posto površine Vallelunge ostaje pod zelenilom, dodat će se i nove sadnice. Govoreći o najvažnijoj, A zoni, u kojoj će se nalaziti PIC, kaže da će ondje biti dvije ključne zgrade: inkubator od 400 kvadrata (kojeg su arhitekti nazvali Kuća inkubacije) te Teatar akceleracije, a uz njih i restoran kafić. U središtu će biti trg jer je naglasak da prostor bude javan, dostupan svim građanima, a ne samo onima koji ovdje budu radili. Akcelerator će, veli Žunić, biti djelomično ukopan u tlo, a građevine će imati atrije, po uzoru na antičku arhitekturu u Puli.
U drugoj, B zoni nalazit će se Bluetech kampus, a radi se, prema objašnjenju arhitekta, o spoju ideja velikih hala koje imaju interne ulice, poput grada u gradu. Istraživački kampus prostirat će se na oko 7.000 četvornih metara. Bit će tu centri za robotiku i plave tehnologije, uz mogućnost izgradnje poligona za testiranje novih tehnologija
U zoni C, najbližoj gradu, bit će pulski epicentar sporta, područje rekreacije, ali i kulturno-inovacijska zona, centar za sportove na vodi te mjesto gdje će se proizvoditi ekološka hrana. Arhitekti su predvidjeli i izgradnju čak 300 metara dugog mola, tzv. igle, kao iskorak prema moru.
Autor
