Sinožić: Naš turistički slogan bi trebao biti 'Nije ovdje toliko loše, pa nismo mi Dubai'
Načelnik Brtonigle Neš Sinožić predlaže novi turistički slogan za svoj dio Istre - "This is not so bad, we are not Dubai". Ili u prijevodu - "Nije ovdje toliko loše, pa nismo mi Dubai".
Na taj potez nagnalo ga je, kaže, ponašanje Plave Lagune, velike turističke tvrtke s kojom Brtonigla živi u (ne)sretnoj simbiozi. Ili možda uopće nije riječ o simbiozi, nego parazitiranju?
Na teritoriju Općine Brtonigla nalaze se 2/3 kampa Park Umag, još uvijek poznatijeg pod starim imenom Ladin gaj, a jedna trećina je na području Grada Umaga. Najkraće rečeno - Sinožić smatra da Brtonigla od tih svojih sustanara ima više štete nego koristi, i želio bi da se to promijeni.
"Moj glavni posao je da zaštitim interes općine Brtonigla i njezinih stanovnika. A interese tih stanovnika ugrožava turistička kompanija koja eksploatira naše prirodno bogatstvo, a mi od toga dobivamo što dobivamo. Plava Laguna je u 2023. godini ostvarila 214 milijuna eura prihoda i 44 milijuna neto dobiti. To je 100 milijuna eura više od proračuna Istarske županije iste godine", kaže Sinožić.
Općina Brtonigla ima 1.600 stanovnika i na njenom području je, van kampa, registrirano svega 580 ležajeva. U kampu Park Umag u špici sezone boravi preko 10.000 ljudi! To je sedam Brtonigli, kaže Sinožić, što njegovim stanovnicima donosi neusporedivo veće troškove života nego u nekim drugim dijelovima Hrvatske. Cijena nekretnina, ali i osnovnih namirnica, je mnogo veća. No to je tek početak problema.
"Ako na području na kojem inače živi 1.600 ljudi odjednom imaš njih 10.000, onda imaš i veću potrebu za hitnom medicinom, doktorima, parkingom. Ljudi koji ovdje žive cijelu godinu su u tih nekoliko ljetnih mjeseci u problemima. I onda još od Županije dobivamo molbu da Općina s 50.000 eura sufinancira zdravstvo za potrebe ljetne sezone. Ako kamp nije u stanju skrbiti o 10.000 ljudi, neka smanje broj gostiju na 5.000", kaže Sinožić, napominjući da Plava Laguna vraća Brtonigli ono što je zakon rekao da moraju - komunalnu naknadu i zakup turističkog zemljišta. Sveukupno, to je oko 300.000 eura godišnje općini s proračunom od oko 3,5 milijuna. Postoji i turistička pristojba, ali to plaćaju gosti, ističe Sinožić.
Općina Brtonigla je ove godine povećala turističku pristojbu u sezoni u kampu za 30 centi, s 1,3 na 1,6 eura po noćenju po osobi. Na taj način su je izjednačili sa pristojbom koja se plaća u čvrstim objektima. Sinožić kaže da je za tih 30 centi nastala "apsolutna borba".
"Taj primjer pokazuje da kompanije poput Plave Lagune i male promjene koje povećavaju njihov doprinos lokalnoj zajednici doživljavaju kao prijetnju. Oni zanemaruju interese lokalnog stanovništva i istovremeno koriste prirodne resurse u korist svojih vlasnika i dioničara, od kojih su mnogi još i strani državljani. Mi bismo trebali biti partneri, a ne razgovarati na takav način. Jer ako Općina ne očisti plaže, ne odnese smeće i ne uredi ceste, gosti neće dolaziti u kamp, ma koliko bio uređen. Mi komuniciramo s Plavom Lagunom, ali imam dojam da svaki korak koji poduzmemo za zaštitu naših interesa stvara probleme. Čisto sumnjam da je povećanje turističke pristojbe od 30 centi od značajnog utjecaja, ako ga usporedimo s povećanjem cijene noćenja u mobilnim kućicama", kaže Sinožić.
Načelnik Brtonigle smatra da ovaj primjer pokazuje koliko je turizam za Istru ponekad loš, a prihvatili smo ga kao jedino rješenje, iako to ne mora biti tako.
"Nismo mi glupi, znamo da je turizam broj jedan gospodarska grana u Hrvatskoj, ali isto tako ne trebamo zaboraviti da smo živjeli i prije turizma. U današnje vrijeme, ako znate napisati programski kod, vjerojatno ćete također imati unosan biznis, ali uz daleko manji utjecaj na okoliš i stanovništvo. Ako se proizvodi 1.000 litara vode u sekundi, zašto mi moramo ići na 1.200 jer to treba turistima? Tisuću je, gotovo, to ograničava tvoj kapacitet! A ne da se i na posljednji pedalj zelene površine ide staviti mobilne kućice", kaže Sinožić i naglašava da Istra ne upravlja turizmom, nego turizam upravlja Istrom.
"Trenutni turizam s fokusom na masovnost i maksimalnu dobit je neodrživ. S obzirom na neproporcijalnu korist kompanija koje se bave turizmom u odnosu na negativni utjecaj po okoliš i lokalnu zajednicu, potrebno je provesti promjene koje bi uključivale veću kontrolu nad razvojem, pravedniju raspodjelu prihoda i ulaganje u održivost. Dugoročno bi to koristilo ne samo jedinicama lokalne samouprave, nego i turističkim kompanijama kroz očuvanje atraktivnosti regije", ističe Sinožić i na koncu se osvrće na svoj ironični slogan:
"Na području bivše Općine Buje imamo klaster Sjeverozapadne Istre. Ja bih predložio da promijenimo slogan, s obzirom da i Buje i Umag uglavnom na svom području imaju Plavu Lagunu. Slogan nam može biti "This is not so bad, we are not Dubai". Mislim da bi to jako dobro saželo način poslovanja Plave Lagune - maksimalni profit, minimalna ulaganja, lokalnoj zajednici ništa. Ja sam inače agronom. U prirodi imamo jako puno odnosa, sinergiju, simbiozu, ali i parazitizam. Moramo razmišljati o odnosu turizma u Istri s ljudima koji tu žive. Jesmo li u simbiozi, koegzistenciji, ili u nekoj vrsti parazitizma?", zaključio je Sinožić.
Autor
