Primjeri drugih pokazuju da Zračna luka Pula može i mora puno bolje!

Fotografije puste zgrade Zračne luka Puli na svega nekoliko dana od početka još jedne turističke sezone potakle su proteklog tjedna zanimljivu raspravu na našoj Facebook stranici, a većina vas koji ste komentirali te kadrove "mrtve aerodromske prirode", koje nam je dostavio jedan od čitatelja, generalno se slažete u stavu da se radi o ogromnom potencijalu koji se može, treba i mora bolje koristiti nego što je to sada slučaj.

Na same slike zatvorenih trgovina i ugostiteljskih objekata na pulskom terminalu već se uobičajeno britko i jasno osvrnuo Ivor u jednoj od pet crtica svog vikend osvrta na protekli tjedan, te ovim tekstom želimo malo baciti pogled "preko ograde", odnosno vidjeti kako to rade u nekim zračnim lukama na čijim se parkiralištima svakog dana može zateći i veliki broj automobila s pulskim registarskim oznakama.

Tršćanski "prozor u svijet"

Prozor u svijet, kakav bi trebao biti pulski aerodrom, Istrijanima je u zadnje vrijeme sve češće Zračna luka Ronchi dei Legionari ili jednostavnije Zračna luka Trst koja se nalazi na maksimalno dva i pol sata vožnje automobilom od potencijalnih putnika s naših prostora. Do pandemije, ta je mala zračna luka imala poprilično skromnu ponudu destinacija do kojih se moglo stići popularnim low cost letovima, no zadnjih godina to se drastično promijenilo, a rezultati ostvareni lani pokazuju da Zračna luka Trst ostvaruje doista impresivan rast.

Prema podacima s ovogodišnje skupštine dioničara Zračna luka Trst u 2023. godini zabilježila je najveći broj putnika u svojoj povijesti, te s ukupno njih 932.767 nadmašila brojku iz 2022. godine za 33,5 posto. S porastom prometa rasli su i prihodi koji su iznosili 24 milijuna eura, što je povećanje od 18,2 posto u odnosu na prethodnu godinu, te je ostvarena dobit od 3,2 milijuna eura, što je porast od 33 posto u odnosu na 2022. godinu. U 2023. godini uvedeno je sedam novih destinacija, a to su Berlin, Brindisi, Budimpešta, Krakov, Olbia, Pariz Beauvais i Sevilla, čime je broj destinacija u koje se iz Trsta može putovati, uglavnom tijekom čitave godine, porastao na 22. Primjera radi iz Pule će, prema najavama, ovoga ljeta zrakoplovi letjeti prema čak 28 destinacija unutar Europe, no "otisak" toga na poslovne rezultate zračne luke, ali i na zajednicu, bit će ipak više nego dvostruko manji. 

Rast svih pokazatelja nastavljen je u Trstu i u ovoj godini, te je prema podacima, već u prva četiri mjeseca, zabilježen porast broja putnika od 38 posto u odnosu na isto razdoblje 2023., zbog čega su u zračnoj luci uvjereni da će i u ovoj godini nastaviti s trendom rušenja rekorda, te do kraja prosinca imati više od 1,3 milijuna putnika.

Zasluge za to, kažu, pripadaju strategijama koje su u ovom primjeru uspješnog javno-privatnog partnerstva dogovorene s dioničarima, regijom i nacionalnim fondom F2i koji je osnovan s ciljem mobilizacije kapitala za ulaganje u vitalne infrastrukturne projekte širom Italije, ali i vizijama i sposobnosti izvrsnog menadžerskog tima. Jedan od takvih vizionarskih poteza bio je i dolazak Ryanaira s novom bazom Gamechanger, projektom koji bi trebao u zonu donijeti do 600 novih radnih mjesta i koji će se konkretizirati već ovog ljeta sa sedam novih destinacija kreiranih nakon odluke regije Friuli Venezia Giulia o ukidanja komunalnog poreza.

Pedesetak destinacija iz Trevisa

Još impresivniji su rezultati koje ostvaruje manji "venecijanski" aerodrom Antonio Canova u Trevisu koji je izuzetno popularan i među putnicima s našeg područja koji lete low-cost prijevoznicima kao što su Ryanair i Wizz Air jer nudi brojne letove ka destinacijama diljem Europe. Sličnost s Pulom je što je ovaj aerodrom izvorno izgrađen kao vojna baza, ali je s vremenom prilagođen civilnom zračnom prometu. Avioni iz Trevisa lete u 42 redovne i desetak sezonskih destinacija, te je ta Zračna luka već u pretkorona razdoblju premašila granicu od 3 milijuna godišnjih putnika, kojoj se, nakon očekivanog pada uzrokovanog pandemijom, ponovno vratila lanjskim prometom.

I međunarodni aerodrom Jože Pučnika u Ljubljani na dobrom je putu da se u potpunosti oporavi od problema s kojima se suočio prije nešto više od četiri godine.Taj aerodrom je u 2023. zabilježio gotovo 1,3 milijuna putnika, što je povećanje od 31 posto u odnosu na godinu prije toga, a najveći broj letova s njega imaju kompanije Turkish Airlines, Lufthansa, Swiss, Air Serbia, Air France, easyJet i Flydubai. Prema očekivanjima kompanije Fraport Slovenija koja upravlja aerodromima u zemlji, u ovoj godini se očekuje porast od 10 posto u frekvenciji letova na redovnim linijama, a broj linija je s 23 porastao na 26.

Hrvatske zračne luke su lani prihvatile i otpremile 11.3 milijuna putnika, čime su se vratile na promet iz pretpandemijske 2019. godine, no doprinos pojedine zračne luke u tom kumulativu ponešto se izmijenio u odnosu na onaj od prije četiri godine.

Aerodrom nije sezonska djelatnost

Status najprometnije domaće zračne luke u 2023. godini potvrdio je zagrebački "Franjo Tuđman" s rekordnih više od 3,7 milijuna putnika, a rekorde su lani rušili i u Splitu u kojem je prihvaćeno i otpremljeno gotovo 3,36 milijuna putnika, odnosno 450 tisuća putnika više nego godinu dana ranije. Zračna luka Dubrovnik bila je lani treća s 2,4 milijuna putnika, četvrta je zračna luka Zadar koja je još jedina imala putnika iznad milijun tj. 1,4 milijuna, čime je za 12,1 posto premašila promet iz 2022.

Rasla je za 8 posto u odnosu na 2022. godinu i Pula, no u usporedbi s brojkama koje su ostvarile ostale spomenute zračne luke, kao i činjenici da se nalazi u najznačajnijoj hrvatskoj turističkoj regiji, 413,4 tisuće lanjskih putnika, složit ćemo se, ipak djeluje poprilično mršavo. Argument da je u turističkom smislu Istra pretežito auto destinacija ne može biti trajni alibi za zanemarivanje ogromnog prometnog potencijala koji nikad nije ni smio imati poslovni model kakav imaju brojni ugostitelji i trgovci u našim turističkim središtima, odnosno biti fokusiran isključivo na "charter turizam" i ljetne letove.

Primjer drugih pokazuje da se uz dobru strategiju i suradnju svih zainteresiranih može i puno bolje, no da bi se tako nešto i dogodilo naši se lokalni dionici, baš kao i oni u Friuli Venezia Giuliji, prethodno moraju izjasniti je li takav zaokret njima uopće u interesu. Jer ako nisu zadovoljni sadašnjim stanjem trajne hibernacije, kako kaže refren jedne od rock himni iz repertoara legendarnih Majki: vrijeme je da se krene!  (Milan Pavlović)