Analiza izbornih rezultata u Istri: Ljevičari nisu imali izbora, Paus među najvećim dobitnicima
Zoran Milanović je na nedjeljnim izborima u Istri dobio 54.092 (67,07%) glasova, što je gotovo devet tisuća više nego prije pet godina.
Druga po broju glasova je Ivana Kekin koja je osvojila 9.942 (12,32%) glasova.
Kandidat HDZ-a Dragan Primorac u našoj županiji je osvojio samo 6.599 (8,18%) glasova. To doduše nije najslabiji rezultat za HDZ-ovog predsjedničkog kandidata u Istri u ovom stoljeću, jer je Andrija Hebrang 2009. godine osvojio samo 3.418 (3,52%) glasova, ali tada su birači HDZ-a mogli birali između više kandidata, među ostalima i sadašnjeg službenog kandidata Dragana Primorca.
Kolinda Grabar Kitarović je 2014. u prvom krugu u Istri osvojila 12.148 (14,23%) glasova, Jadranka Kosor 2005. godine 7.137 (7,05%), a Mate Granić 2000. godine 11.472 (8,89%) glasova.
Na prošlim predsjedničkim izborima Zoran Milanović je u prvom krugu u Istri osvojio 45.145 (51,28%), Kolinda Grabar Kitarović 10.693 (12,14%), a trećeplasirani bio je Miroslav Škoro s 8.259 (9,38%) glasova.
Loš rezultat Dragana Primorca nije iznenađenje. Jedan od razloga je gužva na desnici, jer je Ivana Kekin bila jedina među osam kandidata koja desnici nije otimala glasove. No, veći razlog je što Primorac nije član HDZ-a i HDZ-ovi birači nisu ga doživljavali kao svog kandidata. Slično se HDZ-u dogodilo i na izvanrednim izborima za gradonačelnika Splita kada su Ivici Puljku također suprotstavili nestranačkog kandidata i doživjeli poraz.
To vrijedi za sve stranke s discipliniranim članstvom, pa će iz istog razloga IDS najvjerojatnije na izborima za gradonačelnika Pule kandidirati nekog svog člana, umjesto da podrži nezavisnog.
Iz rezultata prvog kruga predsjedničkih izbora u Istri možemo donijeti nekoliko zaključaka. Iako postotak od 67,07 posto glasova sugerira da Istrani plebiscitarno podržavaju Milanovića, izlazak od samo 45,10 građana pokazuje da više od polovice Istrijana s pravom glasa uopće ne zanima tko će biti predsjednik države, ili nisu imali za koga glasati, ili ne žele da sva vlast bude u rukama Plenkovića, ali ne žele ni dati svoj glas Milanoviću.
Visok rezultat Milanovića posljedica je toga da lijevi glasači, za razliku od desnih i centrističkih, baš i nisu imali mnogo izbora. Mogli su začepiti nos, zaboraviti sva Milanovićeva desničarenja i zaokružiti njegovo ime, samo da ne pobijedi HDZ-ov kandidat ili pak glasati za Ivanu Kekin, što je 9.942 Istrijana na kraju i učinilo.
Međutim, visok rezultat Milanovića, ne samo u Istri, posljedica je i katastrofalne predizborne kampanje Ivane Kekin, koja umjesto da se borila za Milanovićeve glasače, ona čitavo vrijeme kao da im je poručivala: „Sve što vam ja obećajem, Milanović vam može bolje ostvariti“. Vrhunac tog diletantizma dogodio se nakon izbora kada je svoje birače pozvala da u drugom krugu glasuju za Milanovića. Jedan moj prijatelj, uvjereni ljevičar i nekadašnji glasač SDP-a, koji se razočarao u Milanovića i na ovim je izborima glasao za Kekin, to je komentirao riječima: „Da sam htio glasati za Milanovića, to bih bio učinio u prvom krugu“.
Na ovim izborima Milanović je u Istri osvojio čak 8.947 glasova više nego prije pet godina, ali tada su lijevi i centristički birači imali puno veći izbor kandidata, od Katarine Peović do Dalije Orešković.
Na izbornom listiću prije pet godina bili su i Mislav Kolakušić, Dario Juričan i Ivan Pernar, a to su sve protestni glasovi koji su sada otišli Milanoviću, čiji stil i vokabular, pa čak i neki politički stavovi nisu puno drugačiji od njihovog.
Vrlo zanimljivu poziciju na ovim izborima imao je IDS. Ovo su prvi predsjednički izbori na kojima ova stranka nije podržala niti jednog kandidata. Iako je predsjednik Dalibor Paus 30. studenog, kada je Milanović bio u Puli, rekao novinarima da IDS podržava njegovu kandidaturu, to se formalno zapravo nikada nije dogodilo.
„Podršku je, uz mene, dalo i predsjedništvo stranke, iako se ne slažemo uvijek sa svime što predsjednik Milanović kaže ili učini, iako nismo zaboravili na neke stvari iz prošlosti, smatramo kako je Zoran Milanović, od svih ponuđenih kandidata, najbolja protuteža HDZ-ovoj vlasti - nužan korektivni faktor na institucionalnoj razini“, rekao je tada Paus, ali Savjet stranke nikada nije službeno podržao kandidaturu Zorana Milanovića za drugi predsjednički mandat.
Budući da je Paus čitavo vrijeme s javnošću komunicirao kako IDS podržava Milanovićevu kandidaturu, mnogi su se iznenadili kada na izbornom listiću uz stranke koje podržavaju Milanovića nije pisalo i Istarski demokratski Sabor.
Stoga smo imali zanimljivu situaciju da je predsjednik IDS-a podržao Milanovića, ali to nije učinila i stranka. No, Paus je svejedno uspio lukavo balansirati između svoje podrške i stranačke odbijenice, pa se može reći da je on među većim dobitnicima ove predsjedničke kampanje. U izbornoj noći bio je u zagrebačkoj Tvornici gdje je Milanovićev stožer pratio izborne rezultate i uspio se nametnuti, slikao se s pobjednikom, a u nacionalnim medijima dobio je veći prostor od SDP-ovih i Milanovićevih stvarnih koalicijskih partnera.
I izjava mu je bila vrlo mudro sročena. Nije poput naivne Ivane Kekin išao podizati spomenik Milanoviću, već je veliki rezultat aktualnog predsjednika u Istri prikazao kao želju istarskih birača za političkim balansom i ravnotežu HDZ-ovoj vlasti u državi.
Autor
