‘Newcastleov sindrom’ zavladao je i pulskim nogometnim klubom
Pulska Istra 1961 ovoga je vikenda na debiju novoga trenera Paola Tramezzanija pobijedila Osijeka i nadamo se na duže vrijeme ‘rastjerala’ tmurne oblake nad atmosferom koja je već neko vrijeme vladala nad Drosinom. No, nakon posljednjeg zvižduka glavnog suca Patrika Kolarića gotovo nitko se više ne sjeća kako je to bila jedna od najlošijih utakmica koje smo posljednjih nekoliko godina gledali na Drosini, u kojoj domaća momčad nije imala ni jedan opasan udarac na gol, već pobjedu izborila zahvaljujući odlučnom Emmanuelu Ekongu i neodlučnoj osječkoj obrani.
Gledali smo s druge strane ove jeseni i jako dobre predstave ‘zeleno-žutih’ na svom travnjaku, kao što je to primjerice bio slučaj protiv Gorice i Rudeša kada je Istra teren napuštala bez pobjedničkog slavlja, no kada nema bodova sve drugo postignuto pada u drugi plan i Istra 1961 se nalazi na ‘zasluženom’ devetom mjestu.
Na to koliko je nešto ‘zasluženo’ podsjetila me jedna analiza koju je pred nekoliko godina na primjeru Newcastlea objasnio Rasmus Ankersen, govornik i sportski djelatnik, današnji član uprave Southamptona. Upravo je uloga ovog 40-godišnjeg Danca u engleskom drugoligašu i privukla moju pažnju, s obzirom da su pred dvije sezone postojala određena ‘govorkanja’ po gradu kako bi bogati srpski biznismen Dragan Šolak ujedno i suvlasnik ovoga kluba, koji u Puli već ima nekoliko poslovnih projekata, mogao preuzeti pulske ‘zeleno-žute’. Da bih pokušao razaznati kakva su razmišljanja Šolakova nogometnog partnera te kako je kroz rad u svom Midtjyllandu i engleskom Brentfordu uspio donijeti uspjeh i radost ovim sredinama, pročitao sam dvije njegove knjige te pogledao nekoliko javnih nastupa.
Na jednom TedX događaju u Manchesteru u veljači 2018., analizirao je peto mjesto Newcastlea u Premier ligi u sezoni 2011/12, te što se dogodilo nakon toga, kada su ‘Svrake’ samo godinu dana kasnije sa vrlo sličnom momčadi završile na 16. poziciji i jedva izbjegli ispadanje iz lige. Govorio je tada o statistici i naglasku koji kladioničari stavljaju na podatke, pri čemu su razlika u golovima i razlika u udarcima među ključnim faktorima koji su se raspravljali kako bi se analizirala igra Newcastlea.
- U nogometu se često koristi izraz: ljestvica nikada ne laže. Ali nije tako jednostavno. Ako želite razumjeti kako razmišlja kladioničar, postoji jedan koncept koji morate shvatiti: ljestvica uvijek laže. Kladioničar razumije da je nogomet vrlo slučajna igra, da je to sport s malo golova i što manje golova ima u sportu, to više utjecaja mogu imati slučajni događaji, poput odbijanja lopte u mrežu ili odluke suca koja ide protiv nekog tima, rekao je tada Ankersen.
Dok su stručnjaci u igri bili prekomjerno impresionirani performansama Newcastlea, kladioničari su bili vrlo skeptični glede toga. Njihova analiza pokazala je da je ovo bila vrlo krhka sezona nekad moćnog engleskog kluba, iako je rezultat bio fantastičan i koji je ukazivao na to kako se čini malo vjerojatnim da će Newcastle ponoviti tu svoju petu poziciju. U analizi je uzeta u obzir konačna gol-razlika, uspoređena s brojem udaraca njih i njihovih protivnika. “Newcastle je imao jednog igrača koji se isticao, Papissa Cissea, njihovog najboljeg strijelca, koji je u gol pretvorio 33 posto svojih udaraca, čudesan broj. Lionel Messi je u istoj sezoni imao efikasnost od 20 posto i zaslužio Zlatnu loptu”, rekao je tom prilikom Ankersen.
Uzimajući u obzir parametre njegove analize pokušao sam se poigrati rezultatima Istre 1961 u protekle dvije sezone, onoj prošlogodišnjoj najuspješnijoj te ovom trenutnom. Iako broj utakmica nije isti, simptomatično je da su dva vrlo različita mjesta na tablici, zadovoljstvo navijača i ‘uspjeh’ polučile dvije sezone sa vrlo sličnim statističkim podacima u onom dijelu koji po njegovom izlaganju zanimaju kladioničare.
Najuspješniju sezonu u svojoj povijesti Puljani su završili s gol razlikom -2, postizavši pritom jedan zgoditak po utakmici te primivši u prosjeku 1,1 zgoditak. U ovoj sezoni situacija je nešto drugačija u broju primljenih zgoditaka, gdje su ‘zeleno-žuti’ 14 kola prije kraja dostigli prošlogodišnju brojku (38). U ovoj godini Puljani imaju 9,5 udaraca po utakmici od čega je 3,3 u okvir, dok su lani imali 8,6 udaraca, sa istim prosjekom u okvir gola. ‘Zeleno-žuti’ su lani pogodili 11 stativa, a samo u dosadašnjem dijelu prvenstva već osam. Golman Lovro Majkić je u prošloj sezoni bio statistički ponajbolji vratar lige s tri obrane po utakmici, dok je ove godine ‘prosječan’ sa 2,8 uspješno zaustavljenih lopti po susretu.
Istra 1961 je lani primila šest golova iz jedanaesteraca, a postigla tri (od kojih je onaj protiv Gorice Ante Ercega donio tri boda), dok su u ovoj sezoni imali samo jedan udarac s kreča (pogodak Ante Ercega u visokoj pobjedi protiv Rudeša od 4:0), a protiv njih je u čak pet navrata svirana najstroža kazna. Zanimljivo je da su u prvoj Garcijinoj sezoni (2021/2022) Puljani imali 1,2 postignuta zgoditka po utakmici uz 8,9 udaraca po utakmici, po čemu ova sezona prosječno izgleda najuspješnija u ovom segmentu igre. Ispada tako da su Garcijine momčadi iz puno manje šansi zabijale više golova.
U ovom brzinskom i pojednostavljenom prikazu Ankersenov ‘Newcastleov sindrom’ mogao bi se stoga gotovo preslikati na rezultate i uspjeh ‘zeleno-žutih’ u ovoj sezoni. Puljani, iz kladioničarskog kuta gledanja, ni u prošloj povijesno uspješnoj godini nisu bili u svojim utakmicama ‘jedinica ko kuća’.
“Uspjeh pretvara sreću u genijalnost, jer ljudi pretpostavljaju da dobri rezultati dolaze iz dobrih odluka i izvrsnih performansi. Uz to ljudi se drže onoga što je funkcioniralo prije, čak i ako su rezultati sada negativni”, Ankersenov je zaključak. Hoće li vodeći ljudi Istre 1961 izborom drugačijeg trenera od onih koji su do sada vodili pulski klub, barem što se temperamenta tiče, uspjeti ‘ispremješati’ statističke brojke vidjet ćemo u preostalom dijelu prvenstva.
Stoga, malo toga poklonicima pulske HNL momčadi, ali i široj javnosti znači ‘kladioničarska logika’. Oni bi željeli svoje ljubimce gledati na što višim pozicijama, pa makar ako im navedena statistika nimalo ne ide u prilog. S druge strane, naša zdrava logika nalaže kako ova momčad statistički ne zaostaje značajno za prošlosezonskom i kako postizanje tih uspješnih rezultata ne mora biti nedostižno ni ovoga proljeća.
Autor
