APRO u Poreču: Boškarin i istarska koza predstavljaju kulturnu baštinu
Dva vrlo bitna dokumenta potpisana su na završnoj konferenciji projekta APRO - Prekogranične inicijative za zaštitu i revitalizaciju biološke raznolikosti okoliša korištenjem autohtonih pasmina koja je održana u Poreču u prostorima Istarske sabornice, 20. ožujka.
Prvi je Zajednička strategija o zaštiti autohtonih pasmina i njihova životnog prostora koju su potpisali predstavnici agencije AZRRI (Agencija za ruralni razvoj Istre), KGZS - Kmetijsko gozdarski zavod Nova Gorica, Istarska županija i Univerza v Ljubljani Veterinarska fakulteta.
Drugi dokument, Pismo namjere za stvaranje operativne prekogranične mreže institucija s ciljem zaštite autohtonih pasmina Istre i područja u zaleđu Istre, osim spomenutih institucija, pridružile su se i Zavod za gozdove Slovenije, Zavod za varstvo narave Republike Slovenije, Agronomski i veterinarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Institut za poljoprivredu i turizam Poreč, Odjel za biotehnologiju Sveučilišta u Zagrebu, Poljoprivredna savjetodavna služba te Hrvatska poljoprivredna agencija.
Na kraju konferencije upriličena je i prezentacija gastronomije povezane s programima zaštite izvornih pasmina i biološke raznolikosti.
Ciljevi projekta APRO u potpunosti su u skladu sa ciljevima zaštite okoliša i očuvanja prirodnih bogatstva te vrijedne biološke raznolikosti za buduće generacije na prekograničnom području.
Postizanje ciljeva osnovano je na zajedničkom integriranom pristupu i stvaranju daljnjih uvjeta i metodologija rada u zaštiti i vrednovanju jedinstvenih prirodnih bogatstava projektnog područja odnosno održivog upravljanja pašnjacima i autohtonim pasminama.
Očuvanje, zaštita i valorizacija uzgoja autohtonih pasmina Istre i područja u zaleđu Istre strateški su bitni iz više razloga. Naime, autohtone pasmine su dio našeg, kako hrvatskog, tako i slovenskog nacionalnog identiteta te su kroz povijest omogućile opstanak naših naroda i jezika u prostoru osiguravajući im životne potrebe. Na takav način omogućile su stvaranje karakterističnih oblika kulture teritorija, a i same po sebi predstavljaju kulturnu baštinu naših dvaju naroda. Gubitkom ovih pasmina nepovratno bi se izgubilo bogatstvo jezičnih izraza, kulinarsko bogatstvo povezano s uzgojem ovih pasmina te bogatstvo kulturne tradicije.
U uvjetima mediteranske klime na krškim područjima jedini racionalni izbor u održavanju livada i pašnjaka koji nisu podesni za intenzivnu poljoprivrednu proizvodnju je korištenje autohtonih pasmina.
Autohtone pasmine imaju nezamjenjivu ulogu u nadzoru sukcesije i omogućavanju opstanka velikog broja biljnih i životinjskih vrsta koji su ovisni o paši i košnji. Također, autohtone pasmine imaju nezamjenjivu ulogu u bitnom smanjivanju rizika od požara, kao i u racionalnom održavanju poljskih putova, protupožarnih prosjeka, odvodnih kanala;
Od autohtonih pasmina dobivamo visoko kvalitetne proizvode životinjskog porijekla koji obogaćuju našu prehranu, našu gastronomiju i gastronomsku ponudu, kao i naš cjelokupan turistički proizvod.
Uz pravilan odnos društva prema autohtonim pasminama domaćih životinja, njihov uzgoj i proizvodnja omogućuje stanovništvu ruralnog prostora kvalitetan osnovni ili dodatni dohodak, te posredno djeluje na zadržavanje stanovništva u ruralnom prostoru.
Rezultati projekta su brojni. Među ostalima, potvrđivanje opstojanja izvorne pasmine istarske koze, njezine genetske slike i mogućnostima rekonstrukcije njezina uzgoja, hrvatski Program uzgoja istarskog goveda koji je prihvaćen u Sloveniji, te je postao zajednički uzgojni program i omogućava da grla istarskog goveda s obje strane granice ostanu jedna jedinstvena populacija, izdana je brošura o biološkoj raznolikosti i zaštiti autohtonih pasmina za učenike srednjih škola i javnost.
Institucije povezane u mrežu zajedno će raditi na brojnim aktivnostima među kojima je i poboljšanje genetičkog statusa i zdravstvenog stanja populacija autohtonih pasmina, analiza stanja u društvu s vidika konflikta interesa između različitih skupina te ojačavanju javne savjetodavne službe i drugih javnih organizacija i institucija.
Aktivnosti mreže provodit će se preko lokalnih, regionalnih, nacionalnih, razvojnih i strateških programa, projekata i fondova, preko razvojnih programa i fondova Europske Unije, preko zajedničkih znanstvenih projekata, preko projekata civilnog društva, te kroz redovite aktivnosti institucija potpisnica.
