HEP odgovorio na pitanja postavljena na portalu labinstina.info

Ispod teksta o potpisivanju peticije o TE Plomin 3 na ugljen, objavljenom na labinskom portalu Labinstina.info, u rubrici komentari napisano je 13 pitanja vezanih za TE Plomin 3, na koje, napisali su autori „HEP ne želi odgovoriti“. Stoga je redakcija pitanja uputila glasnogovornici HEP-a i zatražila odgovore na njih. HEP je odgovorio na svih 13 pitanja, a odgovore ćemo, zbog opsežnosti, objaviti u dva dijela. U prvom djelu objavljujemo odgovore na osam pitanja.

* Je li točna informacija da HEP ima dovoljno izgrađenih proizvodnih kapaciteta kako bi u normalnoj hidrološkoj godini podmirio potrebe potrošača električne energije? Ako je ta informacija točna, zašto već nekoliko godina nisu u pogonu TE Rijeka i TE Sisak ukupne snage 700 MW? Radi usporedbe to je inače snaga TE Plomin 2 i 3 zajedno.

- Nije točno da termoelektrane Sisak i Rijeka već nekoliko godina nisu u pogonu, ali je točno da su u pogonu vrlo mali dio godine. Obje su elektrane, koje za gorivo koriste loživo ulje građene sedamdesetih godina prošlog stoljeća i bile su vrlo važne za hrvatski elektroenergetski sustav. Zadnjih nekoliko godina, međutim, zbog rasta cijene loživa ulja, proizvodna cijena kilovatsata proizvedenog u ovim elektranama vrlo je visoka, znatno viša od prosječne cijene električne energije iz uvoza. Ovome dodajemo da je i cijena iz termoelektrana koje koriste plin također viša od cijene uvozne električne energije, te da su jedini blokovi termoelektrana koji proizvode jeftiniji kilovatsat, zahvaljujući korištenju ugljena, upravo TE Plomin 1 i 2. TE Sisak i Rijeka također, nakon 2017. godine, s postojećom tehnologijom neće moći zadovoljavati granične vrijednosti emisija onečišćujućih tvari u zrak, u skladu s novim propisima. Zato se na ovim lokacijama priprema zamjena postojećih blokova novima. U TE Sisak gradi se plinsko kombi kogeneracijsko postrojenje - blok C, snage 230 MW električnih i 50 MW toplinskih, a priprema se i projekt rekonstrukcije TE Rijeka, na način da se loživo ulje također zamijeni plinom kao gorivom.

* U Studiji utjecaja na okoliš i u objavljenom natječaju za izbor strateškog partnera za TE Plomin 3 nije predviđen spojni dalekovod. Navodno se planira spoj prema Buzetu i Italiji? Što je točno?

- Hrvatska elektroprivreda d.d., kao nositelj zahvata zamjene postojećeg bloka 1 TE Plomin novim blokom C, nije bila dužna, ali ni ovlaštena planirati i graditi dalekovod za vezu s elektroenergetskim sustavom (dakle, dalekovod nije ni mogao biti predmetom SUO). Naime, infrastruktura za preuzimanje energije u nadležnosti je Operatora prijenosnog sustava.

* Jedan od ponuditelja za TE Plomin 3 je talijanski Edison. Je li vas taj ponuditelj upoznao s činjenicom da je talijanski Vrhovni sud zabranio preinaku termoelektrane TE Tolle kraj Venecije snage 2.600 MW s tekućeg goriva na ugljen zbog troškova emisija CO2 i zaštite okoliša?

- Da čitatelje ne dovedemo u zabunu, postojeći vlasnik i investitor u rekonstrukciju TE Porto Tolle je tvrtka Enel. Enel je 2009. godine dobio dozvolu Ministarstva zaštite okoliša, koju je nakon tužbi više udruga i lokalnih organizacija, 2011. godine poništio talijanski vrhovni sud. To sigurno nije slučaj koji bi se mogao preslikati na projekt TE Plomin C. Razlika je već u činjenici da prelazak na novu vrstu goriva u TE Porto Tolle zahtijeva novu infrastrukturu za transport i prihvat ugljena u blizini prirodnog rezervata delte rijeke Po. Valja naglasiti da investitor Enel nije odustao od termoelektrane na ugljen, te da razmatra i opciju izgradnje na nekoj drugoj lokaciji. Inače, osim TE Porto Tolle aktivna su četiri projekta novih TE na ugljen u Italiji: Fiume Santo (E.ON), Rossano Calabro (Enel), Saline Joniche (Repower) i Vado Ligure, a svi su smješteni na morskoj obali.

* Jedan od ponuditelja za TE Plomin 3 je i poznata poljska firma. Je li vas taj ponuditelj upoznao s činjenicom da je poljski sud zabranio gradnju termoelektrane TE Opole na ugljen snage 2x900 MW zbog troškova emisija CO2 i zaštite okoliša?

- U listopadu 2012. viši je sud ukinuo navedenu presudu i vratio na ponovno razmatranje nižem sudu. U Poljskoj se inače razvija desetak projekata termoelektrana na ugljen.

Neće nas, međutim, daleko dovesti pojedinačno navođenje projekata termoelektrana na ugljen, bilo obustavljenih, bilo odobrenih ili onih koji se već grade. Svatko na internetu može sam provjeriti te podatke. Da bismo izbjegli prigovor da upućujemo na izvore vezane uz industriju ugljena ili proizvođače električne energije, navodimo internetsku stranicu Svjetskog instituta za resurse (WRI, organizacija sa sjedištem u Washingtonu, koja proučava međudjelovanje okoliša i društveno-ekonomskog razvoja). Prema podacima WRI iz listopada prošle godine  (http://www.wri.org/publication/global-coal-risk-assessment), na globalnoj se razini, u 59 država planira izgradnja 1.199 novih termoelektrana na ugljen s ukupnim kapacitetom od 1,4 milijuna megavata.

* Rečeno je da se izgradnjom obnovljivih izvora mora osigurati i stabilni izvor energije kako bi se u slučaju naglih promjena potrošnje električne energije nadomjestilo obnovljive izvore. Znate li činjenicu da termoelektrani na ugljen za upuštanje u rad treba od 6 do 8 sati i da ona ne može biti zamjenski objekt obnovljivim izvorima električne energije?

- To baš i nije točno, naime, termoelektrane na ugljen mogu biti zamjenski objekti  obnovljivim izvorima (npr. u Danskoj), ako se projektiraju s dovoljnom fleksibilnošću u radu (relativno brza promjena opterećenja od 30 do 100 posto opterećenja), što primjenjuju sve države s velikim udjelom ugljena u proizvodnji električne energije (Njemačka, Poljska).

TE Plomin C je predviđen da radi u baznom režimu pogona, uz planiranih 7.600 sati pogona godišnje i proizvodnju 3,6 TWh električne energije (čime će se u prvoj punoj godini komercijalnog rada TE Plomin C zadovoljiti 17,5 posto godišnje potrošnje u Hrvatskoj te u prosječnoj hidrološkoj godini smanjiti udjel uvoza na samo 8 posto). Doprinos TE Plomin C povećanju mogućnosti instaliranja OIE u povećanju je tzv. rezervne snage u sustavu. Glavni razlog zašto je, npr. Danska mogla instalirati blizu 4.000 MW u vjetroelektranama je golema rezerva snaga u sustavu; ona ima 105 posto više instalirane snage u elektranama od vršnog opterećenja sustava (Hrvatska ima rezervu od samo 29 posto). U Danskoj vjetroelektrane čine oko polovice rezervne snage, pa ako i u razdobljima vršnog opterećenja vjetar u čitavoj Danskoj potpuno zakaže, u rezervi ostaje više nego dovoljno snage u termoelektranama na ugljen i plin.

* U javnosti se kao jedan od razloga gradnje TE na ugljen ističe da je prirodni plin skuplji od ugljena. Koliki bi bio trošak proizvodnje jednog MWh iz TE Plomin 3 na ugljen s predloženim procesom, a koliko iz TE na plin s kombi-procesom ako se uzmu u obzir svi troškovi (gorivo, ulaganje, financiranje, emisija CO2, amortizacija i prerada)?

- Za potrebe Studije utjecaja na okoliš rađena je sljedeća analiza: u usporedbi s najboljom termoelektranom na prirodni plin, tzv. čista termoelektrana na uvozni ugljen (najsuvremenije tehnologije, kakva je predviđena projektom za TE Plomin C), kod cijene nafte od 80 dolara po barelu (iskazuje se cijena nafte, jer se cijena plina vezuje uz cijenu nafte; trenutno cijena nafte iznosi još nepovoljnijih 110 dolara), i cijene emisijskih prava od 20EUR/tCO2, (trenutno je manje od 5 eura) proizvodi u slučaju 7.500 sati rada 25 posto jeftiniju električnu energiju (isti je odnos cijena i kod cijene nafte od 120 USD/t i cijene emisijskih prava od 40 EURA/tCO2).

Za mogućnost da se isplati angažirati elektranu u sustavu, a da svojom cijenom može konkurirati na tržištu, presudan je varijabilni trošak proizvodnje električne energije, koji je kod termoelektrane na ugljen niži 45 posto u odnosu na termoelektranu na prirodni plin (ili 35 posto kod 120 USD/t i 40 EURA/tCO2). Kako plinska termoelektrana mora najčešće zakupljivati kontinuiranu dobavu prirodnog plina, rizik neangažiranja na otvorenom regionalnom tržištu (zbog visokog varijabilnog troška) reflektira se osim na pitanje povrata investicije i na rizik alternativnog plasmana prirodnog plina u satima stajanja termoelektrane.

Ekonomska opravdanost povećanja kapaciteta na lokaciji TE Plomin provjerena je za potrebe SUO i opsežnim simulacijama mogućnosti plasmana električne energije primjenom modela PROMED, srednjoročnog simulatora elektroenergetskog tržišta. Cilj simulacije bio je da se simulira elektroenergetsko tržište Jugoistočne Europe (SEE) u 2015. godini (tada pretpostavljenoj prvoj godini rada bloka TEP C). U simulacijama su pretpostavljeni i različiti uvjeti u pogledu cijene emisijskih jedinica CO2 u regiji, s obzirom na različiti položaj država prema Kyoto protokolu i post-Kyoto razdoblju. Studija plasmana zaključila je da investiranje u novu elektranu na ugljen ima puno opravdanje u reguliranom i otvorenom tržištu električnom energijom, te da je tehnologija suvremene termoelektrane na ugljen konkurentna ostalim tehnologijama i da može održati takvu poziciju i u uvjetima: pretpostavljene cijene emisijske jedinice do 35 EUR/t CO2; u slučaju da će cijena emisijskih jedinica CO2 u Jugoistočnoj Europi biti vrlo različita među državama u regiji (države Priloga 1 i one koje nisu u Prilogu 1 UNFCCC konvencije); u slučaju da cijene nafte i plina padaju; te uz pretpostavku da će ponašanje aktera na tržištu varirati u pogledu njihove strategije nastupa.

Kao odgovoran investitor, HEP je i nakon izrade ovih prethodnih studija, nastavio izrađivati troškovne analize. Najnovije su analize pokazale još izrazitiju prednost TE na ugljen u Plominu u odnosu na plinsku elektranu. Zbog varijabilnih troškova, ugljen je potvrđen kao prihvatljivija opcija.

* Koju ćete cijenu električne energije iz TE Plomina 3 prihvatiti strateškom partneru?

- Već smo u nekoliko navrata javno objavili da su kriteriji za odabir strateškog partnera definirani s ciljem osiguranja know howa za primjenu najbolje tehnologije (energetski i ekološki), ocjene mogućnosti pristupa financijskim tržištima po povoljnim uvjetima i maksimalnog vrednovanja postojeće infrastrukture na lokaciji te s ciljem osiguranja dugoročne konkurentnosti elektrane na tržištu. U ovom posljednjem kriteriju je odgovor na postavljeno pitanje – cijena mora osigurati konkurentnost na tržištu.

* Imaju li građani pravo odlučivati o sudbini TE Plomin 3 obzirom da moraju snositi troškove gradnje i korištenja izvora električne energije kroz cijenu električne energije pa i s obzirom da ne mogu birati dobavljača električne energije (već će to biti isključivo HEP)? Zašto HEP to nije učinio sukladno međunarodnom ugovoru o prihvaćanju Arhuške konvencije?

- Niti je odgovor na pitanje o izravnom građanskom odlučivanju o realizaciji TE Plomin C u ovlasti HEP-a, već zakonodavca, niti je to pitanje koje bi se izdvojeno trebalo postavljati samo za ovaj projekt, već bi trebalo biti načelno uređeno. Nadalje, HEP projekt TEP C planira i razvija odgovorno prema kupcima električne energije, jer svi pokazatelji govore da će cijena isporučenog kilovatsata biti vrlo konkurentna na tržištu. Kad je riječ o (ne)mogućnosti izbora dobavljača, točno je da je HEP Operator distribucijskog sustava trenutno jedini opskrbljivač kućanstava u Hrvatskoj, ali i da to posve sigurno neće biti kad TE Plomin C uđe u pogon 2017./2018. godine, uzmemo li u obzir promjene koje donosi novi Zakon o tržištu električne energije, činjenicu da za manje od pola godine Hrvatska ulazi u EU, te da 2014. postajemo dio jedinstvenog europskog tržišta električne energije.

Posljednje pitanje implicira tezu da Arhuška konvencija daje posljednju riječ građanima (na referendumu?), što nije točno. Arhuška konvencija, koju RH primjenjuje, obvezuje nadležna tijela da informiraju javnost o svim planiranim zahvatima (novim industrijskim postrojenjima) u postupku odlučivanja je li zahvat prihvatljiv za okoliš i društvo. Odredbe Arhuške konvencije, u domaćem su zakonodavstvu prenesene u Uredbu o informiranju i sudjelovanju javnosti i zainteresirane javnosti u pitanjima zaštite okoliša. Uredba propisuje način informiranja javnosti o postupku izrade strateške studije; ocjene o potrebi strateške procjene; ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš; utvrđivanja sadržaja studije o utjecaju zahvata na okoliš prije njezine izrade te u postupku davanja suglasnosti na izvješće o sigurnosti.

U skladu s Uredbom, objedinjeni postupak utvrđivanja objedinjenih uvjeta zaštite okoliša (okolišna dozvola) i procjene utjecaja zahvata na okoliš (SUO) za zahvat rekonstrukcije TE Plomin C bili su predmet javne rasprave. U sklopu javne rasprave u trajanju od mjesec dana, koliko je i trajao javni uvid u integralnu Studiju utjecaja na okoliš (s više od 1.600 stranica i koja je uz netehnički sažetak studije objavljena i na internetskim stranicama) održana su i dva javna izlaganja - u Plomin Luci (za Općinu Kršan) i Gradu Labinu. Zainteresirana javnost je imala mogućnost na samim javnim izlaganjima te pisanim putem dostaviti mišljenja, primjedbe i postavljati pitanja u vezi s planiranim zahvatom. U skladu s postupkom, pristiglo je više od 300 pisanih primjedbi i pitanja, koji su se uglavnom odnosili na oko 20 različitih tema ili područja. Izrađivač studije je vrlo iscrpno odgovorio na sva pitanja. Temeljem pitanja i odgovora, Povjerenstvo za ocjenu SUO (u čijem su sastavu bili i predstavnici lokalne zajednice – Istarske županije, Grada Labina i Općine Kršan), dalo je nalog za dopunu ili izmjenu nekih aspekata Studije utjecaja na okoliš.