Bruno Nefat predstavio model stambenog zbrinjavanja mladih
"Ukoliko mi građani na izborima u svibnju 2013. poklone svoje povjerenje, osobno ću se pobrinuti da program zbrinjavanja stambenog pitanja mladih zaživi, i to uz financijsko i organizacijsko sudjelovanje Istarske županije, kako bi se smanjili očekivani rashodi lokalne samouprave", najavio je na medijskoj konferenciji Bruno Nefat, kandidat Ladonje za istarskog župana.
Nefat je u predstavljanju programske teme stambenog zbrinjavanja mladih napomenuo kako je uz poticanje školovanja i zapošljavanja to najvažnija stavka na kojoj se može postići znatan napredak. Ladonjin kandidat za župana predstavio je model prema kojem bi općine i gradovi namjenski prodavali zemljišta po cijeni od 1 kune po kvadratnom metru osiguravajući time cijenu građenja od 700 do 750 eura po kvadratnom metru. Uz takav model predlaže i osnivanje zdruga sudionika u gradnji čime bi se smanjio početni teret investitorima koji se odnosi na komunalno uređenje zemljišta.
Program stambenog zbrinjavanja Nefat temelji na nisko-energetskoj gradnji iz razloga što, kako kaže, niska potrošnja energije vodi ka izbjegavanju velikih državnih ulaganja u energetsku infrastrukturu, koje ne idu bez kreditnog zaduženja u inozemstvu, pa pridonosi smanjenju rasta vanjskog duga države i smanjuje se ovisnost o uvezenim energentima, pa se poboljšava vanjsko-trgovinska bilanca države, odnosno odnos uvoz/izvoz. Nadalje, naveo je Nefat, jačaju se lokalni razvojni resursi, posebno segment graditeljstva, usluga vezanih za kućanstvo, čime se, kaže, smanjuje nezaposlenost.
"Kako je iz medijskih izvještaja vidljivo, nastavlja se karusel obilazaka svih institucija koje imaju početno slovo 'P' kao Pula i 'Ž' kao županija", kazao je Bruno Nefat osvrćući se na aktualnu situaciju.
"Plasira nam se uobičajeno viđenje kako se političke strukture na vlasti jako trude pokazati kako su uspješne u svemu čega se dotaknu", naveo je. Tako je, kaže, i s najavom otvaranja Tehnološkog inkubatora namijenjenog start-up tvrtkama u sklopu europskog projekta Adriatic Economic Cluster Club, u dijelu zgrade bivšeg odjela kirurgije u Santorijevoj ulici u Puli.
"Prema razvojnoj studiji Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli, i zgrada Metrisa i ova zgrada o kojoj se govori, trebale su postati sastavni dio sveučilišnog kampusa", kazao je Ladonjin kandidat za župana dodajući uz to kako još uvijek imamo živući sporazum s Radmanom, kojeg je potpisao Jakovčić, u vezi razvoja istraživačkog centra u Puli. Sve skupa, kaže Nefat, nema puno veze sa programskom orijentacijom Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli, niti sa razvojnim planom studija na tom sveučilištu.
"Na kraju će sveučilištu ostati zgrada uprave, bivše interne, bivše neurologije, sadašnje praonice i glavna zgrada bivše kirurgije (u kojoj momentalno djeluje, do daljnjega, medicinska srednja škola), ne računajući studentski dom i restoran, koji su u izvedbi", kaže Nefat, što je prema njegovom mišljenju premalo za razvoj suvremenog sveučilišta. "Znam da se poklonjenom konju ne gleda u zube, ali ostaje činjenica da razvojni fond sveučilišta postaje sve tanji i tanji", kaže Nefat, predlažući da se daljnje akcije koordiniraju s interesima sveučilišta, ali i pulskog veleučilišta, kao i da se u sklopu projekta rekonstrukcije dijela zgrada unutar planiranog sveučilišnog kampusa osigura prostor i sredstva za razvoj računalnog centra, koji bi tehnički podržao daljnji kvalitetni razvoj sveučilišta.
