Akcija Zaštitimo svoju imovinu: 83 posto Istrana osjeća se sigurno

S obzirom da je u 2011. godini na području Istre evidentirano 7015 kaznenih djela (bez prometa), od čega se čak 5001 kazneno djelo odnosilo na opći kriminalitet, početkom ove godine PU istarska počela je s provedbom projekta „Zaštitimo svoju imovinu“. Projekt za cilj ima smanjenje imovinskih delikata i povećanja razine samozaštitnog ponašanja građana.

„Većina kaznenih djela u domeni općeg kriminaliteta (4288) obuhvaća krađe i teške krađe, počinjene na štetu građana te domaćih i stranih gostiju.'' istaknula je uoči početka provedbe projekta voditeljica Odsjeka za prevenciju, Alica Rosić Jakupović, naglašavajući kako PU istarska projektom želi potaknuti građane da vode računa o svojoj sigurnosti te da poduzimaju mjere kojima mogu zaštiti svoju imovinu.

Projekt se provodi na području policijskih postaja Pula, Buje, Umag, Buzet, Labin, Pazin, Poreč i Rovinj.

Kaznenih djela imovinskog karaktera više na području Buja, Umaga, Labina i Pazina, a manje na području Poreča i Buzeta

Zanimao nas je tijek akcije, pa su nas iz PU istarske izvijestili kako je prema devetomjesečnim pokazateljima utvrđeno da se na području Policijske postaje Pula bilježi porast kaznenih djela teške krađe provaljivanjem u kuće i stanove, no zamjetno je kako se veći porast bilježi u općinama i gradovima u nadležnosti Policijske postaje Pula, a ne i u samom gradu.

Porast kaznenih djela imovinskog karaktera bilježi se na području policijskih postaja Buje, Umag, Labin i Pazin, dok je na području Poreča i Buzeta ta problematika ostala u istim razmjerima. Područje Policijske postaje Rovinj bilježi pad kaznenih djela.

Iz PU istarske napominju kako se većina ove vrste kaznenih djela bilježi za vrijeme trajanja turističke sezone, kada se na turističkim područjima broj stanovnika višestruko povećava, pa samim time povećava i rizik od kaznenih djela. Po broju dolazaka gostiju ova turistička sezona se smatra najuspješnijom do sada na području Istre.

Jedan element projekta „Zaštitimo svoju imovinu“ je i anketiranje građana u vezi subjektivnog osjećaja sigurnosti te je sačinjena šestomjesečna analiza do tada dostavljenih anketnih listića.

Osobe koje su sudjelovale u provođenju ankete uglavnom se osjećaju sigurno u sredini u kojoj žive, odnosno u Puli, Poreču i Pazinu, 83 posto pri čemu su stava da bi uvođenje i postavljanje određenih tehničkih rješenja, prvenstveno rasvjete (33,2 posto) i video nadzora (12,2 posto) te s ljudske strane, jačanje partnerstva u smislu uspostave jače suradnje građana i policije (22,1 posto) te povećanja prisutnosti policijskih službenika na ulicama (24,1 posto) još više povećao njihov subjektivni osjećaj sigurnosti.

Protiv provalnika uz pomoć susjeda, psa ili upaljenog svjetla
 

U vezi poduzimanja zaštitnih mjera protiv imovinskog kriminaliteta većina građana koristi pomoć susjeda, njih 23,1 posto, psa (21,5 posto) i rasvjete (17,9 posto), odnosno ostavlja upaljena svijetla u stanu ili kući. S druge strane, manji dio građana koristi osiguranje imovine (16,6 posto), protuprovalna vrata (14,1 posto), alarm (4,9 posto) i kamere (1,6 posto). Naime, uočljivo je da najviše građana, njih oko 62,5 posto koristi mjere koje ne iziskuju velika materijalna ulaganja (pomoć susjeda, pas čuvar, ostavljaju upaljeno svjetlo).

76,3 posto građana ima povjerenja u svog susjeda, a analizom se došlo do zaključka i da su građani pozitivno nastrojeni prema suradnji s policijom (82,6 posto) te bi većinom (62,3 posto) i svjedočili kada bi vidjeli počinitelja u izvršenju kaznenog dijela.

Osjećaj sigurnosti građana Istre je postojan i visok (83 posto). Njih 45 posto suglasno je da će njihovu sigurnost dodatno povećati primjena tehničkih rješenja (dominantno rasvjeta i video nadzor) dok je 46 posto anketiranih suglasno da bi prisutnost policijskih službenika u smislu jačanja suradnje između građana i policije kao i samom njihovom pojavom na ulicama gradova bila dovoljna, što naglašava ulogu kontakt policije u zajednici.

Policijske postaje ovaj će projekt provoditi do kraja godine kada će se vidjeti njegovi krajnji rezultati, utvrditi rizični i zaštitni faktori koji utječu na ovu problematiku i po potrebi modificirati projekt. (Paola Albertini)