Nefat: Rocker's wall - Tusti, Đoseru i Bošku u spomen

"Inicijativa je hvale vrijedna i nema sumnje da bi ostvarenje iste, uz ostvarenje memorije na Boška Obradovića i Serđa Blažića - Đosera, bila potvrda o tomu da rock u Puli nije umro", rekao je Bruno Nefat na konferenciji za medije. Nefat se, naime, osvrnuo na inicijativu za imenovanje ulice / javne površine imenom Branka Črnca Tuste, nedavno pokrenutu i objavljenu putem Facebook grupe.

"Vjerujemo da će, u ovom trenutku još uvijek nabijenom emocijama, ideja da se jedna od pulskih ulica nazove njegovim imenom biti aklamacijom prihvaćena od svih koji su Tustu voljeli, ili ga u najmanju ruku cijenili", rekao je Nefat.

Naravno, i mi smatramo da iznesenu ideju treba na bilo koji način realizirati, a sad pogledajmo i drugu stranu medalje, tzv. realnost, kazao je Nefat. Druga strana medalje, veli on, kaže da će izmjena imena bilo koje ulice ili trga u ovom gradu, u kojoj ima kućnih brojeva, sa sobom povući obvezu izmjene sve dokumentacije fizičkih ili pravnih osoba koje na tim adresama žive ili posluju.

Ako Grad unaprijed daje garanciju da će pokriti sve troškove tim osobama, koji će biti povezani s izmjenom adrese, idemo to napraviti! Ipak, prije toga bi bilo pošteno barem anketirati sve stanovnike i vlasnike tvrtki i obrta na koje će takva promjena utjecati.

Iz prakse imenovanja javnih površina, vidljivo je da se posebno vodilo računa o tome da se identificiraju dijelovi javnih površina kojima se u budućnosti neće mijenjati namjena i uz koje nisu povezani registrirani kućni brojevi. To se odnosilo i na nedavno imenovanje šetališta Nela Milottija, o čijem doprinosu razvoju glazbe u Istri, nadamo se, nitko ne dvoji. Ne želimo unaprijed reći da bi promjena postojećeg imena ulice bila nemoguća misija, ali svakako želimo rasvijetliti činjenicu da promjena imena ulice nije banalan i lako provediv postupak, te da je potrebno razmotriti sva moguća rješenja prije donošenja konačne odluke, podsjetio je Nefat i javnosti iznio dva prijedloga Ladonje.

Postojeći ogradni zid kluba „Uljanik“ prema Dobrilinoj ulici mogao bi se  preraditi, odnosno rekonstruirati na način da se izvede kao viši, puni zid na kojega bi se mogli postaviti reljefi-spomen ploče posvećene Tusti, Đoseru i Bošku.

Kako bi se izbjeglo banaliziranje obrade i materijala, predlažemo da se iste izrade u npr. lijevanom aluminiju ili sličnom suvremenom, ne-tradicionalnom materijalu, a na temelju javnog autorskog natječaja. Time bi i memorija vezana s osobama bila najjače istaknuta upravo na kultnom mjestu stvaranja rocka u Puli. nazovimo tu ideju radnim nazivom rocker's  wall, prvi je prijedlog.

Živa stijena na početku Boškovićevog uspona mogla bi se prilagoditi na način da se u njoj skulptorski izvedu duboki reljefni portreti Tuste, Đosera i Boška, iznio je Nefat drugi prijedlog te dometnuo kako ideja možda i nije baš originalna, ali bi svojevrsni rocker's  rock , opet fizički povezan s prostorom kluba „Uljanik“, možda bio kreativni pomak u odnosu na izvornik na Mount rushmoreu.

Na predloženi bi se način izbjegle moguće komplikacije povezane s promjenom imena postojeće ulice ili trga, a svakako bi se na primjeren način odala dužna počast našim rock legendama.

Javno izlažući ove prijedloge, pridružujemo se akciji pokrenutoj na Facebook grupi i nadamo se da smo ovim prilogom proširili horizont u traženju mogućih rješenja, zaključio je Nefat.

Nefat: U Puli se znatan dio komunalne naknade troši nenamjenski

"Komunalna naknada je, u Gradu Puli, jedan od najznačajnijih neporeznih prihoda, koja je nakon povećanja 2009., u 2011. i 2012. dosegla iznos od 50 milijuna kuna. Istovremeno, program održavanja objekata komunalne infrastrukture ne prelazi veličinu od 42 milijuna kuna u istom razdoblju", rekao je Nefat osvrćući se na naplatu komunalne naknade u Gradu Puli.

Iako se mali dio spomenutih prihoda odnosi na kompenzacije s dužnicima, kako kaže Nefat, ostaje činjenica da se znatan dio naplaćene komunalne naknade koristi nenamjenski, suprotno zakonu o komunalnom gospodarstvu.

Tu činjenicu potvrđuju nalazi državne revizije za 2009., 2010. i 2011., uz napomenu da se radi o jednoj od najozbiljnijih neusklađenosti gradskog financijskog poslovanja. Kada bi to bila samo privremena, prolazna situacija, koja se u slijedećih godinu-dvije može sanirati, problem možda ne bi bio tako izražen. Međutim, već je kod revizije za 2008. preuzeta obveza da se nenamjenski utrošena sredstva u slijedeće dvije godine vrate u okvir odgovarajućih programa što se nije dogodilo. Dapače, iznos je do 2012. narastao na 9,8 milijuna kuna, bez obzira na preuzetu obvezu prema državnoj reviziji, Grad Pula realno nema izvora prihoda iz kojih bi taj iznos mogao povratiti, osim eventualno iz prodaje građevinskog zemljišta ili kreditnog zaduživanja, kazao je Bruno Nefat.

Dodao je kako je komunalna naknada prihod koji plaćaju gotovo sve pravne i fizičke osobe – vlasnici stambenih i poslovnih prostora, pa je najveći zapravo problem što svi mi, od 2009. godine, preplaćujemo komunalnu naknadu. Drugim riječima, kreditiramo Grad, ali bez povrata glavnice i kamata.

Iako se naplata komunalne naknade fiskalnim mjerama poboljšava, nenaplaćena potraživanja i dalje su na visokih 28 milijuna kuna. Pa je sasvim  sigurno otegotna okolnost u tome što će u najskorije vrijeme porast životnih troškova i troškova poslovanja negativno utjecati na naplatu komunalne naknade, i tu Grad Pula više nikakvim metodama „batine“ neće moći utjecati na redovitost naplate, posebno ne na razini domaćinstava i malih gospodarskih subjekata, rekao je Nefat, te dodao kako je sasvim sigurno da u najave ministra financija, kako će novi porez na imovinu za vlasnike jedine nekretnine biti tek nešto veći od iznosa komunalne naknade – ne stoje..

Nikada dosad država nije donijela zakon po kojemu bi najveći dio prihoda prepustila lokalnoj samoupravi, a da se sama višestruko ne namiri. Time jedan od ključnih elemenata plana 21 – fiskalna decentralizacija – pada u vodu, ustvrdio je.

Vrijeme je, dakle, za politiku „mrkve“. Počnimo od onog što možemo sami učiniti: svakako je potrebno revidirati odluku o komunalnoj naknadi iz 2009., i to na način kako smo tada predlagali: 0,4 kn/m2 umjesto sadašnjih 0,5 kn/m2, čime bi se realni prihodi uskladili s realnim rashodima, negdje na 40-42 milijuna kuna.

Potrebno je revidirati način određivanja zona plaćanja komunalne naknade prema stvarnim uslugama za pojedini subjekt (javna rasvjeta, asfalt ili makadam, oborinska odvodnja, uređene zelene površine i igrališta) koristeći suvremene računalne tehnologije, kojima gradska uprava raspolaže, ali ih ne koristi, te uvesti precizan i ažuran registar dužnika i izvršiti otpis potraživanja od subjekata koji su prestali postojati, zaključio je Bruno Nefat.