Silvano Hrelja: Nema smisla kažnjavati one koji su se naradili i za sebe i za druge

Na desetoj, izbornoj Skupštini Hrvatske stranke umirovljenika (HSU) za predsjednika je ponovo izabran Silvano Hrelja. Tim povodm dao je intrevju za Vjesnik iz kojeg izdvajamo najzanimljivije dijelove

* Na Skupštini u srijedu bio je i sam vrh Vlade RH, premijer Zoran Milanović i prvi potpredsjednik Vlade Radimir Čačić. Došli su pokazati da cijene umirovljenike kao partnera u koaliciji, jeste li zadovoljni onime što su dosad i u praksi pokazali?
- Ocjena je skroz korektna u odnosu na situaciju u kojoj živimo. Nemam nekih velikih primjedbi osim dijela koji smo obećali a nismo odmah realizirali - to je ukidanje tri postotnog zdravstvenog doprinosa za umirovljenike s višim mirovinama. U aplikaciji novih poreznih zakona iz aviona se vidi da je riječ o dvostrukom oporezivanju i svojski se trudim da to riješimo, ako bude rebalansa ili s novim proračunom. Drugi prioriteti koje smo spominjali kao prioritet - ukidanje saborskih mirovina i ponovno usklađivanje mirovina, to je krenulo. Sada puno toga ovisi i o nama i o zajedništvu HSU sa umirovljeničkim udrugama.

Bilo bi vrlo nezgodno da mi nastavimo s pričom o usklađivanju mirovina s troškovima života, a drugi ustraju na usklađivanju s plaćama. Naime, u dijelu umirovljeničkih udruga i dalje prevladava taj stav da mirovine treba usklađivati s plaćama, a taj rast je, rekao bih, teško očekivati u narednom periodu, dok god imamo ovoliku armiju nezaposlenih. Dakle, sad kad smo završili sa skupštinom, predstoji nam period usklađivanja stavova s umirovljeničkim udrugama oko toga i rasprava s Vladom oko kategorije punog radnog staža. Na ništa to piše u Planu 21 nismo zaboravili, samo je pitanje dinamike rješavanja te problematike.

* Kakva je procjena mogućnosti da se s umirovljeničkim udrugama nađete na istoj valnoj duljini?
- Trenutno razvijamo dvije, tri varijante izračuna usklađivanja: samo prema plaćama, samo prema troškovima života ili kombinaciju ta dva modela u različitim omjerima, s pomaknutim postotcima jednog ili drugog. Vjerujem da bi se isplatilo preispitati i strukturu potrošačkih cijena koje se uzimaju u obzir. Ne mogu reći koliko će se tvrdo držati stavovi, no atmosfera u kojoj krećemo u taj posao je dobra. Ovih dana sam, na primjer, razgovarao s predsjednicima umirovljeničkih udruga i svi su raspoloženi za konstruktivan dijalog. I predsjednik Matice umirovljenika Hrvatske, Josip Vincek, koji je najviše zagovarao usklađivanje mirovina s plaćama, obvezao se sjesti i razmotriti sve argumente da donesemo zajedničku odluku i stav.

* Dobro - koliko je realno da se dođe do suglasnosti oko određivanja granice punog radnog staža iznad koje se mirovine ne bi penalizirale kao prijevremene? To bi bilo posebno zanimljivo s obzirom na činjenicu da su i gospodin Milanović i gospodin Čačić na Skupštini ponovili da će morati raditi dulje.
- To je u redu, od toga nitko ne bježi. Uostalom - već sad radimo duže. No, imamo jednu anomaliju u sustavu mirovinskog osiguranja jer vrijednost prosječne godine staža u odnosu na mirovinu je najniža kad je riječ o prijevremenim umirovljenicima, a oni u sustav unose najviše godina staža. U prosjeku više od 36 godina staža. Najgore je kada se paušalno donose ocjene, bez kvalitetnih analiza. A sad vas stvarno pitam: da li netko tko je odradio, na primjer 42 godine, zaslužuje da bude penaliziran i da izgubi 20 posto mirovine ako mu do punog uvjeta starosti nedostaje pet godina? Ljudi su različito počinjali raditi, netko u svijet rada uđe sa 15 godina, netko sa 25 i nema smisla kažnjavati one koji su se naradili i za sebe i za druge, rekao je Hrelja za Vjesnik.