SIK u povodu Dana žena: Žene su na poslu još uvijek diskriminirane

I nakon stoljeća od utemeljenja Dana žena, nakon početnih protesta za bolje plaće, za bolje uvjete rada, za žensko pitanje uopće, čini se da se u mnogim situacijama, s izraženom diskriminacijom općeg položaja žene, društvo vratilo u prošlo stoljeće.

Na težak položaj žena na tržištu rada osvrnuli su se predsjednik Sindikata Istre i Kvarnera Bruno Bulić i voditeljica Ureda SIK-a i članica Koordinacije žena HUS-a Dorina Buić, upozoravajući pritom javnost i poslodavce na alarmantno diskriminirajući položaj žena.

„Mogu otvoreno reći da se radi o pravom robovlasničkom odnosu“, rekao je Bulić i naglasio je da je u našem društvu posrijedi sprega politike i kapitala na uštrb radnika. Kod samog zapošljavanja, u pravilu na određeno vrijeme, koje kasnije može i trajati više godina, od žena se traži da se izjašnjavaju namjeravaju li osnovati obitelj, namjeravaju li rađati, imaju li obitelj, djecu, uz česta pitanja iz privatnog života, do nerijetkih situacija nekakvih seksualnih očekivanja ili komentare.

„U većini slučajeva žene često prešutno prihvaćaju neravnopravan položaj iz straha za golu egzistenciju i uopće plaćen posao. Odnos rukovoditelja koji su u većini muškarci prema ženama u mnogim se aspektima može istaći kao diskriminacijski odnos“, rekla je Dorina Buić dodajući kako diskriminaciju žene često ne prepoznaju, a iako je prepoznaju, zbog sveopćeg stanja u društvu ne reagiraju, već probleme zataškavaju i zatomljuju, kako se situacija po njima ne bi još više pogoršala.

„Gdje je danas žena - radnica na ovom našem području s usko dominantnim djelatnostima sezonskog karaktera“, pitaju se u SIK-u i ističu da je u ugostiteljstvu i turizmu posebno je prisutna diskriminacija žena po dobi, gdje je uobičajena praksa da žene nakon četrdesetih više nisu jako poželjne u ugostiteljstvu i turizmu, zbog svojih fizičkih, zdravstvenih i drugih odlika.

„U zadnjih petnaestak ugasilo smanjio se broj stalno zaposlenih radnica u djelatnosti ugostiteljstva i turizma za dvije trećine. Žene u turizmu pokrivaju najteže fizičke poslove, najprljavije i nadasve najniže plaćene poslove. Turizam i ugostiteljstvo proizvodi invalide rada. Slično je i u trgovini, u tekstilnoj djelatnosti“, istaknuto je na konferenciji SIK-a.

Situacija kod zaposlenih radnica u manjim turističkim tvrtkama i obrtima, kafićima, manjim hotelima, i sl. često je puta i mnogo lošija i teža, smatraju u SIK-u. Često uz veća seksualna napastovanja i posebne zahtjeve poslodavca od odjeće i slično radi od jutra do kasno navečer, na različitim poslovima, bez dana tjednog odmora, često gotovo do granice robovlasničkog odnosa, za  minimalnu plaću. Po principu uzmi ili ostavi.

Što se djelatnosti trgovine tiče tu priča nije umnogome drugačija, smatraju sindikalisti. U ovoj djelatnosti najviše također rade žene, od teških fizičkih poslova do samog finaliziranja poslova u trgovini. Karakteristike ovog područja rada žena su isključivo rad na određeno vrijeme, nesigurnost radnog mjesta i često rad bez radnog vremena, odnosno prema želji i potrebi poslodavca. Odnos pojedinih poslodavaca je izuzetno nekorektan, često puta uvredljiv a upitno i kažnjiv. Imamo primjere provođenja psihičkog terora, mobbinga i nadasve diskriminacije po različitim kriterijima, spolu, nacionalnosti dobi i sl.

„Poslodavac u trgovačkim lancima doslovce izrabljuje radnice do te mjere da nemaju pravo na dnevni odmor, pauzu za jelo ili odlazak u zahod. Najgore je u Mercatoru, no ni u ostalim trgovačkim lancima situacija nije bolja“, naglasila je Dorina Buić.

„Nezaposlenost, kriza i neizvjesnost u svezi rada najviše pogađa žene bilo koje životne dobi. To je pokazatelj diskriminacijskog stava samog društva, a mogućnosti da se određeni pomaci nabolje učine za ženu - radnicu nisu baš vidljivi. Svakako podrška poslodavaca i obitelji trebala bi osigurati preokret i stup oslonac za boljitak žena - radnica. Pod time se podrazumijeva veće uključivanje poslodavaca u brizi za usklađenje obiteljskog i profesionalnog dijela svakodnevice. Rješavanje problema u svezi brige za djecu radnica, od usklađenja radnog vremena do organiziranja jaslica i dječjih vrtića, brige o starijima, jednako napredovanje u poslu muškaraca i žena, starijih i mlađih, kao i humanije radno okruženje. Tehnologija je umnogome uznapredovala, no žene radnice se danas teže i umnogome ranjivije snalaze u radnom okruženju“, zaključeno je na konferenciji Sindikata Istre i Kvarnera. (Divna Knežević)