Više od sedamsto imena palih rudara kao svjetlo u noći crnog zlata
Čitanjem 718 imena poginulih rudara, dosad jedinstvenim načinom odavanja poštovanja žrtvama najvećeg labinskog ekonomskog blagoslova, ali i prokletstva, obilježena je 104. obljetnica povijesnog štrajka rudara, događaja poznatog kao Labinska republika.
Okupljeni na Spomen prostoru rudaru i rudaru-borcu, mnogi su Labinjani 28. veljače, s obiteljima rudara, predstavnicima vlasti i udrugama odali počast onima koji su 1921. godine ustali u borbu za svoja prava.
Imena čitali članovi obitelji rudara
Imena su čitali Antonio Sušilo - unuk rudara, Helena Vladić – praunuka rudara, čija je pranona nosila zastavu na Labinskoj republici, Melani Filipović - unuka rudara, Noemi Matić – praunuka rudara, Ivona Jelčić – praunuka rudara, Matea Vujević – praunuka rudara, Ema Šarić - unuka rudara, Nagua Giurici – unuka sudionika Labinske republike, Romina Galo – unuka stradalog rudara iz rudarske nesreće 1971., Gracijela Milevoj - unuka sudionika Labinske republike.
Zatim, zamjenica gradonačelnika Federika Mohorović Čekada - praunuka sudionika Labinske republike, Irene Franković - unuka rudara borca, Amneris Ružić Fornažar – unuka rudara, Astrid Glavičić, praunuka rudara stradalog u najvećoj rudarskoj nesreći 28. veljače 1940. u Raši, Leo Knapić - unuk rudara borca, Zdenko Batinić – unuk Antona Bičića, rudarskog udarnika, Nenad Čakić - sin rudara, Ifet Bešić – rudar, Ante Augustinović – rudar te Valter Glavičić - unuk rudara borca.
'Labin se neće zgubit...'
"Danas moramo imet forci gonat da bimo kapili neke stvora i da bimo kapili da to ne zgubimo. Ne Labin, Labin se neće zgubit, neće se zgubit ni priče o kove, neće se zgubit ni Šoht, ni Krvova placa, ni va lepi spomenik kega su pokojni Quintino Bassani i Berislav Iskra osmislili. Znote ca je bitno? Bitno je da ne zgubimo somi sebe. A vragu smo na pute. Na dobren pute smo da zgubimo somi sebe. Da prodomo ono malo ca još imamo našega i da nam drugi zapovedajo. Nemojmo teć, nemojmo se prodavat. Čuvajmo naši valori, čuvajmo se dobro ca su naši stori storili i zustanimo svoji na svojen.", kazao je gradonačelnik Labina Valter Glavičić.
Saborski zastupnik IDS-a Dalibor Paus pozdravio je prisutne "kao sused, kao Vlah, kao Barbanac, kao oni čiji su didi s vašim noneti delali u kavi i kopali karbon."
"Prošlo je sto godina i nije se puno toga promijenilo. Ponovno se, na početku 21. stoljeća, kao i na početku 20. javljaju nove tendencije, bude se duhovi prošlosti. Bude se nacionalizam, populizam, ograničavanje ljudskih sloboda, i opet veliki upravljaju malima protiv njihove volje. Što napraviti", upitao se Paus.
"Naši stariji su znali reći kada je dosta. Imamo pravo i obavezu voditi računa o sigurnosti naše Istre i da je izgradimo onako kako su je htjeli i kako su je vidjeli naši stariji. Sretno i živjeli rudari", zaključio je.
'Moramo graditi Istru otpornu na svaku isključivost'
"Labinska republika nije trajala dugo, ali njezina poruka, njezin duh će durat zavajka u svakemu od nas i ako su naši stariji bili prvi koji su se u Europi suprotstavili fašizmu radi naše budućnosti onda i mi imamo obavezu, radi budućnosti naše djece, dignuti glas protiv nedemokratskih tendencija. U rudniku, na ljudima črnim ud karbona ni bilo važno koje si nacionalnosti, nego zajedno voditi računa jedan o drugome. Tako i mi moramo stati rame uz rame i zajedno graditi Istru otpornu na svaku isključivost i na svaku vrstu krize.", kazao je Paus.
Prisutnima se obratila i izaslanica predsjednika republike Jadranka Žarković.
„Slavni rudarski dani su za nama. Tradicija stara četiri stoljeća ugašena je. No velika povijesna baština Labinštine nije zaboravljena. Ona je danas u funkciji turističkog razvoja a kao psiholog naglasila bih i njeno veliko edukativno značenje. Osobito za djecu i mlade. Doživjeti rudnik i rudare znači steći sposobnost ispravnog vrednovanja rada i života“, rekla je Žarković.
'Sloboda i ljudska prava nemaju alternative'
Riječ je dobio i izaslanik premijera Andreja Plenkovića.
„Sloboda, ljudska prava i demokracija nemaju alternative. U Hrvatskoj se svi građani moraju osjećati kao kod svoje kuće. Na taj ćemo način najbolje prihvatiti i sve dobrodošle turiste. Još jednom vam čestitam, 2. ožujak, 104. obljetnicu Labinske republike", rekao je Ivan Bubić, izaslanik premijera, a koji je u uvodnom obraćanju naveo brojne pozitivne ekonomske statistike te infrastrukturne projekte ostvarene u vrijeme aktualne vlade.
Obilježavanje je kulminiralo emotivnim audiovizualnim spektaklom, gdje su svjetlosni efekti i glazba stvorili dojmljivu atmosferu.
Tjedan ispunjen događanjima u čast Labinskoj republici, privest će kraju u nedjelju polaganjem vijenaca na spomenik palim rudarima na Gradskom groblju Labin te na Krvovoj placi na Vinežu, gdje će se još jednom odati počast rudarima i njihovoj ostavštini.
Program su vodili Loredana Ružić Modrušan i Daniel Mohorović, dok su glazbene točke u izvedbi profesora Umjetničke škole Matka Brajše Rašana – Tene Bevčar, Alda Foška, Roberta Mikuljana, te Adriana Šćulca, labinskog novinara koji je izveo autorsku pjesmu 'Kovari', pridonijele posebnoj atmosferi. (Foto: Roberto Matković)
-
-
-
-
Galerija(20)
Autor
Komentari 0