'Godišnja doba se pomalo gube, ostaju nam samo duga sušna i vruća ljeta i podjednako duga kišovita jesen'
Zima se bliži kraju, prema klimatološkoj podjeli godišnjih doba ostaje nam samo još dvadesetak zimskih dana. Zima ponekad može iznenaditi i početkom ožujka ali je to ipak izuzetak tako da se krajem veljače očekuju sve duži i sve ugodniji proljetni dani.
Za razliku od nekih prošlih vremena u kojima se zima dočekivala sa strahom, zime su se u posljednje vrijeme znatno promijenile, u Istri više nema snijega, nema pretjerano niskih temperatura zraka, nema ni olujnih bura a jedino što nam je ostalo su kratki zimski dani i dosta kiše. Vrlo je značajno spomenuti da nema ni dugotrajnih magli koje su u prošlosti danima bile prisutne.
Zapadna obala Istre pa i neka mjesta u unutrašnjosti Istre danima su znali biti u magli i stvarati mnogo problema u svim vrstama prometa. Svakako je zanimljivo spomenuti da je tijekom ovogodišnjeg siječnja u Pazinu jutarnja magla zabilježena u samo tri dana a na području Pule i šire okolice niti jednom. Razlog tome su sigurno česte promjene vremena, jača ciklonalna aktivnost na ovim područjima, česte kiše i dosta južnih vjetrova. Na području Istre postoji više mjernih stanica na kojima se prate vremenske prilike. Od svih su svakako najvažnije ona u Pazinu i u Puli na kojima se mjerenja i zapažanja vode već punih 75 godina. To je svakako dovoljno dug period da se može vrlo dobro stvoriti dobra slika vremena u Istri nekad i danas.
Budući je upravo ovih dana završio prvi mjesec u godini a ujedno i najvažniji zimski mjesec, odlučio sam se malo detaljnije osvrnuti upravo na mjesec siječanj i vrijeme koje je kroz toliko godina obilježilo upravo taj mjesec. Od svih mogućih meteoroloških podataka, za zimu su svakako najvažnije temperature zraka. Prema zabilježenim temperaturama na kraju i ocjenjujemo svaku zimu. Govorimo tako ponekad o vrlo hladnim zimama, najčešće o nekim normalnim ili očekivanim zimama a u posljednje vrijeme zime obilježavamo kao blage, kišovite i prema svim pokazateljima kao produžetak jesenskog tipa vremena. Godišnja doba se pomalo gube, ostaju nam samo duga sušna i vruća ljeta i podjednako duga kišovita jesen. Slične vremenske prilike bilježimo već dva desetljeća, sve pokazuje da smo na početku još jedne takve godine. U prilog boljeg uvida u vremenske prilike u Istri priložene su dvije slike od kojih se prva odnosi na prosječne temperature zraka u Puli i Pazinu za mjesec siječanj i apsolutne minimalne mjesečne temperature za isti mjesec a sve za period od 1950. pa sve do 2025. godine. Pogledom na prosječne temperature između ostalog možemo zaključiti:
- Mjesec siječanj je u Pazinu u prosjeku za četiri do pet stupnjeva hladniji od istog mjeseca u Puli, razlog su prije svega znatno hladnija jutra i manji ili nikakav utjecaj toplijeg mora.
- Lako je uočiti da ni u prošlosti svaki početak godine nije bio ekstremno hladan, ustvari ekstremno hladni siječanj zabilježen je tek u nekoliko slučajeva.
- Kao najhladniji početak godine treba spomenuti već davne 1954. i 1963. godinu. Od tih godina pa sve do današnjih dana početak godine je sve topliji, tek se svakih desetak godina pojavi malo hladniji siječanj.
- U odnosu na te davne i hladne zime, posljednjih su godina temperature zraka tijekom prvog godišnjeg mjeseca više za pet ili čak šest stupnjeva, stoga nije čudno da govorimo o godišnjem dobu koje polako nestaje s ovih prostora.
- Kao najtopliji siječanj vidljivo se izdvaja onaj zabilježen 2014. g. koji je bio najtopliji i u Puli i Pazinu, a naravno i u čitavoj Istri.
- Kao posljednji zaista hladan početak godine ističe se 2017. godina, koja nas je donekle podsjetila na neke zime zabilježene prije više decenija.
- Ovogodišnji je siječanj vrlo sličan onima zabilježenih u nekoliko prethodnih godina, iako nije najtopliji, vrlo je blizu tome i možemo ga nazvati kao ekstremno topao početak godine.
Na drugoj slici prikazane su apsolutno najniže temperature zraka za mjesec siječanj u istom periodu kao i u prvoj slici. Nekoliko zaključaka vidljivo je i na toj slici.
- Vidljive su velike razlike u zabilježenim vrijednostima najnižih mjesečnih temperatura što je i očekivano s obzirom da je meteorološka stanica u Puli u blizini mora i nekoliko desetaka metara iznad samog mora. S druge strane dobro je poznato da je Pazin najhladnije ili među najhladnijim mjestima u Istri.
- Lako je uočiti da već gotovo deset godina, ni u Pazinu niti u Puli, tijekom prvog godišnjeg mjeseca nije bilo neke značajnije hladnoće. U Puli gotovo da i nema negativnih temperatura dok se u Pazinu spuštaju skromnih šest stupnjeva ispod ništice.
- Na slici se za Pazin ističu tri godine u kojima su tijekom mjeseca siječnja zabilježene ekstremno niske temperature zraka. To su tri već dosta davne godine , prva je 1953. druga 1966. i zadnja 1985. U sve te tri godine se temperatura zraka spustila na vrlo niskih 18 stupnjeva ispod ništice.
- Kao najhladniji siječanjski dan u Pazinu, pa i u većem djelu Istre, treba spomenuti 20. siječnja, 1966. god. kad je u jutarnjim satima u Pazinu zabilježena temperatura zraka od 18,2 stupnja ispod ništice.
- Kad govorimo o zimi i zimskim temperaturama, meteorolozi često spominju tzv. studene dane, to su dani u kojima temperatura zraka čitavog dana ostaje ispod nule. Posljednji takav siječanjski dan zabilježen je u Pazinu već dosta daleke 2017. godine ili točnije 6. siječnja, 2017. g. U Puli takvih dana nije bilo dugo godina ustvari još od daleke 1985. Kad je u Puli polovicom siječnja zabilježeno vrlo jako zahlađenje uz snijeg, buru i vrlo niske temperature zraka.
- Mora se spomenuti i podatak da se u Puli tijekom ovogodišnje zime temperatura zraka niti jednog dana nije spustila ispod ništice, ustvari nije se to dogodilo već pune dvije godine.
- Posljednjih godina nema ni približno sličnih temperatura zraka, uz nedostatak niskih temperatura već nam dugo vremena nema ni snijega, nema ledenih vodenih površina, nema neugodne magle a nema ni orkanskih bura.
- Nekadašnji strah od zime polako nestaje, zimu dočekujemo kao vrijeme za zabavu, putovanja i boravak na otvorenom.
- U nastavku osvrta na istarsku zimu svakako se treba osvrnuti i na mjesec veljaču i na neke ekstreme koji su se dogodili upravo u drugom mjesecu. O tome, ukoliko bude prilike, u nekom slijedećem osvrtu. (priredio Mario Grabar)
Autor
