'Za Vladu su obnovljivi izvori energije mrtvo slovo na papiru, a građani imaju najveće režije u Europskoj uniji'
Sanja Radolović, saborska zastupnica SDP-a, tijekom današnje parlamentarne rasprave o izmjenama Zakona o tržištu električne energije, komentirala je, kako je ocijenila, potpuno suludu situaciju vezano za obnovljive izvore energije, koja traje već dvije i pol godine.
„Vlada Andreja Plenkovića i HDZ obećali su, kroz svoje strateške dokumente, građanima da će Hrvatska biti energetski samodostatna do 2030. godine zahvaljujući obnovljivim izvorima. Već sada, jasno je da je to samo 'mrtvo slovo na papiru'. Naime, mimo svih zakonskih i podzakonskih propisa, Hrvatska energetska regulatorna agencija (HERA) ne donosi odluku o jediničnoj cijeni priključenja za, primjerice, solarne elektrane“, poručila je Radolović.
Ova „apsurdna situacija“ nastala je, kazala je, nakon što je u rujnu 2022. godine predsjednik Upravnoga vijeća HERA-e Danijel Žamboki podnio ostavku zbog „afere plin za cent“. On je prijedlog navedene odluke pripremio za Upravno vijeće, koje se trebalo sastati 23. rujna, no povukao ga je, sudjelujući na sjednici i dalje u svojstvu čelnika.
„HERA i dalje ne donosi odluku o priključenju i time krši zakonske i podzakonske propise, a Vlada Andreja Plenkovića i HDZ na to samo odmahuju rukom i skrivaju rezultate javnog poziva za novo vodstvo te agencije, koja sve vrijeme djeluje bez predsjednika Upravnog vijeća“, poručila je Radolović.
Napomenula je da se radi o agenciji koja je ključna za formiranje cijena plina, ali i za velik dio energetske regulative.
„Koliko je to važno u ovom trenutku, ne treba posebno naglašavati, budući da se, uz prekid tokova prirodnog plina kroz Ukrajinu i niže zimske temperature od očekivanih, brže prazne europska skladišta, što značajno podiže cijene“, prisnažila je.
Cijena prirodnog plina skočila je na gotovo 50 eura po megavatsatu, u odnosu na razdoblje prošle godine kad je bila u intervalu od 35-38 eura.
„Ne trpe samo poduzetnici, koji čekaju rasplet svojih investicija u području obnovljivih izvora energije, nego i građani kojima je udio režija u kućnom budžetu među najvišima u Europskoj uniji“, istaknula je.
Situacija s tržištem električne energije u Hrvatskoj je, kako reče, donekle bila od kontrolom po pitanju rasta cijena isključivo jer se kroz rebalans državnog proračuna „sanirao“ HEP s 1,3 milijardu eura, „od kojih je 500 milijuna uzeto sa stavke povećanja ionako malih mirovina u Hrvatskoj“.
„Međutim, državni proračun i javne financije neće to još dugo moći trpjeti i HDZ-ova Vlada će jasno morati priznati hrvatskim građanima da im nisu poklonjene niže cijene električne energije, nego su to upravo oni platili do zadnjeg centa. Kao što se po pitanju divljanja cijena i najviše inflacije 'loptaju' Ministarstvo financija i Hrvatska narodna banka, pritom ne poduzimajući sustavne i provedive mjere, tako se i u ovom slučaju vezanom za energetiku 'loptaju' HERA, Hrvatski operator prijenosnog sustava (HOPS) i Ministarstvo gospodarstva. HERA ne odobrava desetgodišnje planove HOPS-a, ne donosi cijenu priključenja i nateže se s Ministarstvom gospodarstva, a istovremeno se odugovlači s razvojem obnovljivih izvora energije u trenutku u kojem je Hrvatska daleko od energetske samodostatnosti i sigurno je neće postići do 2030. godine, kao što je to HDZ obećao u Briselu“, zaključila je Radolović.
Autor
