Lososi su se prije nekoliko mjeseci lovili kod Umaga
Objava informacije da se u Jadranskom moru pojavio atlantski losos najviše je obradovala sportske i rekreativne ribolovce. Ovih se dana u lučicama na jugu Istre priča uglavnom svodi na to kako se uopće lovi ta riba koja nije autohtona u Jadranu. Neki su otišli toliko daleko da su krenuli u nabavu varalica kojima bi mogli loviti losose. Prema onome što je objavio Institut za oceanografiju i ribarstvo u Splitu, lososi su zabilježeni i uz istočnu obalu Istre. Naše neslužbene informacije, pak, govore da su se pojedinačni primjerci te ribe pojavili još prije nekoliko mjeseci kod Umaga, a uzorci su već tada poslani na splitski Institut.
No, upitno je koliko će, ako su doista krenuli u lov na losose, biti uspješni ribolovci s varalicama. Naime, zasad ih uglavnom love podvodni ribolovci u plićaku. Pretpostavka je da lososi, koji su vjerojatno pobjegli iz uzgojnih kaveza u Velebitskom kanalu i naviknuti su na hranu iz uzgajališta, gladni tumaraju uz obalu, gdje su laki plijen podvodnjacima.
O svemu se oglasio splitski Institut iz kojeg ističu da su ribolovci duž obale Jadrana počeli bilježiti ulov nenativne vrste – atlantskog lososa (Salmo salar), što upućuje na bijeg iz uzgojnih kaveza smještenih u podvelebitskom kanalu.
"Podsjećamo da su se u prethodnim godinama na istom području dogodili slučajevi bijega pastrva (Oncorhynchus mykiss), koje su uzgajane u morskoj vodi. Iako su mnogi na prvu pretpostavili da se radi o sličnom događaju, ovaj put riječ je ipak o atlantskom lososu", istaknuli su.
Poručili su i da uzgoj salmonidnih vrsta u morskom okolišu nije novost.
"U našoj se zemlji još od osamdesetih godina prošlog stoljeća provodio eksperimentalni i komercijalni uzgoj atlantskog i pacifičkog lososa na ušću rijeke Krke, no taj uzgoj nije dugo trajao. Svaka uzgojna vrsta u akvakulturi, osobito ako nije autohtona, nosi potencijalne ekološke, a posljedično i ekonomske rizike, ako gledamo šire od samih poduzetničkih ambicija. Stoga je ključno uspostaviti i pridržavati se niza zakonskih mjera kako bi se smanjila mogućnost da gospodarski zanimljive vrste postanu invazivne ili prijenosnici patogena."
Iako djelatnici Instituta nisu podržavali unos lososa u hrvatske vode, nakon što je on ipak formalno odobren, ukazali su na potrebu praćenja stanja okoliša oko uzgajališta lososa, s naglaskom na prisutnost prebjega uzgojnih jedinki, njihovu zastupljenost i prostornu rasprostranjenost.
"Naglasili smo potrebu za praćenjem provedbe predloženih mjera zaštite naznačene u povlastici za uzgoj strane vrste u Lukovom Šugarju i Jablancu. Međutim, program praćenja nije dodijeljen našoj ustanovi i nije nam poznato je li u provedbi. Stoga u ovom slučaju Institut za oceanografiju i ribarstvo nema saznanja o tome kako je i kada došlo do prebjega lososa iz kaveza, kolika količina ribe je dospjela u otvorene vode te je li nositelj povlastice provodio sve mjere zaštite, pogotovo one povezane s brzim djelovanjem prilikom bijega ribe u otvorene vode. Također, nije nam poznato jesu li jedinke dospjele u okoliš istog spola ili sterilne, što je jako bitno kako ne bi došlo do formiranja samoodrživih populacija lososa u Jadranu ili pak do hibridizacije s nativnim vrstama u rijekama Jadranskog sliva. Želimo naglasiti da smo sudjelovali u kontroli prvog izlova atlanskog lososa u svibnju 2023. u suradnji s Ministarstvom poljoprivrede, kada smo utvrdili da su sve jedinke bile istog spola", priopćili su.
Budući da o novijim ciklusima uzgoja nemaju nikakvih saznanja, istaknuli su da imaju znanstvenu potrebu procijeniti razmjere trenutnog bijega.
"Na temelju dosadašnjih dojava, prisutnost lososa zabilježena je od otoka Unija i istočne obale Istre na sjeveru do Privlake na jugu. Izgledno je da će se lososi ubuduće pojavljivati i u širem području od navedenog. Ulovljene jedinke teže između jednog i tri kilograma, no poznato je da lososi mogu doseći znatno veću masu. Ovim putem vas molimo da nam dojavite svako vaše zapažanje lososa u Jadranu", zaključili su znanstvenici s Instituta za oceanografiju i ribarstvo.
Autor
