Na listi 100 najbolje ocijenjenih hrvatskih jela nalazi se 12 istarskih
TasteAtlas, koje je pokrenuo osnivač Indexa Matija Babić, nedavno je objavio godišnju listu najboljih kuhinja i jela svijeta. Više o tome možete pročitati ovdje, a izdvojili smo i listu svih 100 najboljih jela svijeta, što možete pronaći ovdje.
Osim toga, Taste Atlas objavio je i listu od 100 najboljih hrvatskih jela. Cijeli popis možete pronaći ovdje, a mi smo u nastavku izdvojili 10 najbolje ocijenjenih istarskih jela.
8. Istarski pršut
Jedan od osnovnih sastojaka hrvatske kuhinje, istarski pršut ili pršut, tradicionalni je sušeni pršut. Obično se poslužuje tanko narezan kao predjelo, uz neki zanatski kruh i sir od ovčjeg ili kozjeg mlijeka. Njegova proizvodnja je jednostavnija od ostalih pršuta, jer se ne puši i obrađuje se bez kože.
Nakon što mu se ukloni koža i masnoća, posoli se krupnom soli, preša i utrlja mješavinom crnog papra, češnjaka i različitog bilja. Zatim se suši nekoliko mjeseci na vjetru prije nego što se ostavi da sazrije i fermentira posljednjih šest do osam mjeseci.
20. Fritaja sa šparogama
Fritaja sa šparogama popularno je istarsko jelo na bazi jaja. Njegovi ključni sastojci su divlje istarske šparoge – blago gorke i arome koja podsjeća na more, istarske borove i aromatično bilje. Jelo se priprema kombiniranjem šparoga s maslinovim uljem, lukom, jajima i jednostavnim začinima poput soli i papra.
Fritaju treba poslužiti topla, po mogućnosti s domaćim kruhom sa strane. Za dodatni okus preporuča se prije posluživanja preliti ga naribanim kozjim sirom.
25. Fritaja s tartufima
Frittata al tartufo tradicionalno je umbrijsko i istarsko jelo napravljeno od kombinacije jaja, crnog tartufa, maslinovog ulja, soli i crnog papra. Ovo jednostavno jelo priprema se tako da se u tavu s vrućim maslinovim uljem ulije umućena jaja, a zatim u tavu dodaju tanke strugotine tartufa, sol i papar.
Nakon što se jaja zgrušaju, preostaje samo posipati jelo sitno sjeckanim peršinom ili suhim bijelim vinom prije posluživanja. Po želji jelo se može dodatno aromatizirati naribanim sirom na vrhu. U Istri se jelo naziva fritaja s tartufima - obično se priprema za doručak, a lako se može pronaći u lokalnim restoranima.
Međutim, treba biti oprezan pri naručivanju jela - postoji šansa da nećete kušati prave tartufe, već ulje od tartufa ili tartufatu - oboje je aromatizirano otrovnim plinom koji ima lažnu aromu tartufa, dok se jeftini i blagi crni ljetni tartufi briju preko jela samo kao ukrasi, iako bi potrošači mogli pomisliti da odatle dolazi okus tartufa u ovom jelu.
Uvijek biste trebali paziti da jelo ne sadrži ulje od tartufa, maslac od tartufa, sir od tartufa ili tartufatu. Ako jest, to nije prava stvar, pa ne biste trebali naručiti jelo. Pazite da jelo sadrži bijeli istarski tartuf ili crni zimski tartuf, Tuber melanosporum.
33. Fuži s bijelim istarskim tartufom
Iako je kombinacija fuži, maslaca i tartufa česta namirnica u mnogim istarskim restoranima, jelo se često priprema s manje aromatičnim crnim tartufom, a u najgorem slučaju s uljem tartufa ili tartufatom - oboje je začinjeno lažnom aromom tartufa.
Jelo koje je pravi dragulj regije spaja fuže s hvaljenim istarskim bijelim tartufom koji je u sezoni samo od rujna do siječnja. Ovaj skupi tartuf intenzivne je i ugodne arome što ga čini jednom od najcjenjenijih i najkvalitetnijih sorti na svijetu te gastronomskim ponosom cijele regije.
Fuži s bijelim tartufom nije komplicirano jelo, a obično kombinira kuhanu tjesteninu, maslac i obrijane bijele tartufe. Tartufe treba svježe obrijati na vrhu tjestenine, a jelo se poslužuje samo kada su tartufi u sezoni – tijekom proljeća i ljeta najvjerojatnije ćete pronaći fuže koji se poslužuju s dostupnijim, manje aromatičnim i jeftinijim crnim tartufima.
45. Maneštra od bobići
Ova tradicionalna istarska juha nalik varivu priprema se s grahom, krumpirom i kukuruzom šećercem, lokalno nazvanim bobići. Maneštra od bobića kuha se s dodatkom sušenog svinjskog mesa, a za dodatni okus, kada su grah i kukuruz gotovo potpuno kuhani, jelo se završava tzv. peštom, posebnom vrstom kaše od slanine, češnjaka i peršina.
Osim nevjerojatnog okusa i arome, ovaj završni dodir također dodaje lijepu gustoću juhi, čineći je obrokom za sebe, u kojem je najbolje uživati uz kruh u seoskom stilu od kiselog tijesta.
46. Žgvacet od kokoši
Istarski žgvacet od kokoši obično se priprema s pilećim batakima i bedrima, koji se prvo peku u tavi, a zatim pirjaju u umaku na bazi rajčice i luka. Ovo rustikalno hrvatsko jelo vuče korijene iz talijanskog guazzetta koji označava specifičan način pripreme, odnosno pirjanje sastojaka u maloj količini tekućine.
Jelo je dodatno začinjeno ružmarinom ili mažuranom i tradicionalno se poslužuje uz istarsku tjesteninu fuži, ali se u njemu može uživati i uz okruglice od krumpira ili palentu. Autentični istarski žgvacet uvijek se pravi s piletinom, ali danas postoje i druge varijacije s janjetinom ili teletinom. U susjednom talijanskom gradu Trstu isto jelo poznato je kao fusi con sugo di gallina istriana, ili kada se poslužuje s tagliatelle, kao tagliatelle con sugo di gallina istriana.
59. Fuži s tartufima
Fuži s tartufima jedan je od najpopularnijih istarskih specijaliteta – divan spoj tradicionalne fuške tjestenine i poznatih istarskih tartufa. Međutim, treba biti oprezan pri naručivanju jela - postoji šansa da nećete kušati prave tartufe, već ulje od tartufa ili tartufatu - oboje je aromatizirano otrovnim plinom koji ima lažnu aromu tartufa, dok se jeftini i blagi crni ljetni tartufi briju preko jela samo kao ukrasi, iako bi potrošači mogli pomisliti da odatle dolazi okus tartufa u ovom jelu od tjestenine.
Uvijek biste trebali paziti da jelo ne sadrži ulje od tartufa, maslac od tartufa, sir od tartufa ili tartufatu. Ako jest, to nije prava stvar, pa ne biste trebali naručiti jelo. Fuži tartufima se pripremaju sa skupocjenim bijelim istarskim tartufima, jer jelu trebaju samo fuži tjestenina, maslac i obrijani bijeli istarski tartufi.
Međutim, tu je i crni zimski tartuf, Tuber melanosporum, koji je također respektabilna sorta tartufa. Tjesteninu treba kuhati u slanoj vodi do al dente, a zatim ocijediti i kombinirati s maslacem, (po želji) vrhnjem i tartufima – bijelim istarskim tartufima, crnim zimskim tartufima ili kombinacijom.
Neki kuhari također vole dodavati komade pršuta u jelo. Tartufima fuži obično se poslužuju naribanim sirom i dodatnom dozom svježe obrijanih tartufa.
69. Istarska jota
Istarska jota je staro jelo koje se u prošlosti smatralo obrokom za siromašne. Napravljen je od jednostavnih sastojaka kao što su grah, kiseli kupus ili kisela repa, krumpir, slanina, rebarca, luk i češnjak. Svi sastojci začinjeni su s nekoliko odabranih začina.
Jedine konstante jela su kiseli kupus i maslinovo ulje, neobičan spoj mediteranskih i srednjoeuropskih utjecaja na regiju. Ovaj gulaš ili gusta juha iznimno je popularna u Istri i sjeverozapadnoj Hrvatskoj, ali i u dijelovima Slovenije i sjeveroistočne Italije, točnije na područjima koja su bila pod austrougarskom vlašću.
77. Kroštule
Kroštule su tradicionalna hrvatska peciva koja potječu iz regija Istre i Dalmacije. Izrađuju se prženjem tijesta u obliku vrpce. Tijesto se sastoji od brašna, šećera, žumanjaka, ulja i mlijeka. Tradicionalno se aromatizira koricom limuna, limoncellom ili likerom od naranče.
Kroštule se posipaju šećerom u prahu dok su još tople. Danas se ova pržena peciva obično povezuju sa svečanom karnevalskom sezonom.
86. Pazinski cukerančić
Pazinski cukerančić je tradicionalno hrvatsko pecivo podrijetlom iz istarskog grada Pazina. Obično se pravi od kombinacije amonijaka (umjesto sode bikarbone ili praha), brašna, jaja, lokalne rakije, šećera, mlijeka, maslaca, ulja, korice limuna, vanilin šećera i malo soli.
Nakon pečenja, ova peciva se umaču u vino Malvazija i krupni šećer. U većini slučajeva pecivo se priprema za vjenčanja, ali se može vidjeti i na krštenjima, krizmama i prvim pričestima. Pazinski cukerančić je 2018. godine proglašen nematerijalnom kulturnom baštinom Hrvatske.
Lako ga je prepoznati po razgranatom obliku, a stručnjaci kažu da tekstura ovisi o vremenu – ako puše bura, sjeverni vjetar, tekstura će biti tvrđa, a ako puše jugo, postaju pomalo mrvičaste.
90. Istarske parene fritule
Istarske parene fritule tradicionalne su hrvatske slatke fritule podrijetlom iz Istre. Popečci se rade od kombinacije brašna, šećera, maslaca, jaja, čokolade, grožđica, vina, rakije, vanilin šećera, lješnjaka, jabuka, mlijeka, korice naranče, korice limuna, ulja, soli i šećera u prahu.
Mljeveni lješnjaci kuhaju se u mlijeku i miješaju s brašnom dok se smjesa neprestano miješa. Nakon što se ohladi, mješavina se pomiješa s naribanim jabukama, naribanom čokoladom, grožđicama, šećerom, vanilin šećerom, solju, koricom naranče i limuna, vinom, rakijom, maslacem i jajima.
Gusto tijesto oblikuje se u male kuglice koje se prže na vrućem ulju do zlatno-smeđe boje s obje strane. Kad su gotove, parene fritule se polažu na tanjur i posipaju šećerom u prahu prije posluživanja.
99. Labinski krafi
Labinski ili labinjonski krafi tradicionalno su istarsko jelo podrijetlom iz Labina. Tijesto za ovo jelo od tjestenine napravljeno je od kombinacije brašna, jaja i vode. Nakon što se tanko razvalja, obično se puni slano-slatkom mješavinom kravljeg i ovčjeg sira, grožđica natopljenih rumom, limunove kore, začina poput cimeta i šećera.
Ako je nadjev prerijedak, preporuča se dodati malo krušnih mrvica da se zgusne. Razvaljano i punjeno tijesto za tjesteninu zatim se prelije još jednim slojem tijesta, a krafi se izreže u željene oblike i skuha u slanoj vodi. Nakon kuhanja, krafi se može poslužiti u slatkoj ili slanoj verziji.
Kao slatkiši ponekad se prže na ulju i preliju kremastim umakom od karamele, dok se slane verzije obično preliju ostacima kapljica iz tave od pečenja mesa ili se mogu poslužiti kao prilog mesnim jelima i žgvacet.
Druga mogućnost je poslužiti krafi s otopljenim maslacem i naribanim sirom.
Autor
