Epidemiologinja Jasna Valić savjetuje tko bi se trebao cijepiti protiv covida-19. Otkriva i broj oboljelih
„Preporuka je da se svi oni koji bi mogli razviti komplikacije cijepe i protiv covida-19 i protiv gripe“, kazala je za Istarski.hr epidemiologinja Jasna Valić iz Nastavnog zavoda za javno zdravstvo Istarske županije te napomenula da se cijepljenje u ovoj ustanovi vrši svakodnevno. Prije nekoliko dana, naime, iz pulske bolnice javili su da zabranjuju posjete do daljnjeg, i to upravo zbog rasta oboljelih od covida-19.
Dobro je, veli epidemiologinja, da se cijepe oni koji su osjetljivi na bilo koji način: stariji od 65, osobe bez obzira na dob koje imaju kronične bolesti, pogotovo srca, pluća, bubrega i dijabetes, potom osobe u kolektivnom smještaju (domovi umirovljenika), zdravstveni radnici i trudnice.
"Zaštita cijepljenjem nikad nije stopostotna: netko neće ni stvoriti antitijela, netko će ih stvoriti manje, ali u svakom slučaju, osoba koja je cijepljena i koja je razvila određenu količinu imuniteta neće dobiti teži oblik bolesti, neće umrijeti od te bolesti, a to je ono što je bitno“, kaže dr. Valić.
Iako službene brojke o broju oboljelih na razini Istarske županije zasad nisu velike, epidemiologinja upozorava da je realan broj puno veći s obzirom da svi oboljeli, pogotovo oni s manje izraženim simptomima, ne odlaze liječniku, a u Zavodu bilježe samo prijave obiteljskih liječnika i bolnice. Od početka prosinca do danas u Istri je evidentiran 81 oboljeli, u studenom ih je bilo 126, u listopadu 255, a u rujnu čak 510. U kolovozu su prijavljene 302 oboljele osobe, u srpnju 141, u lipnju 18, a u svibnju 15 osoba. Od posljedica ove bolesti u samo pet mjeseci umrlo je 12 osoba: u prosincu jedna osoba, u studenom dvije, u listopadu četiri, u rujnu tri, a u kolovozu dvije. Usporedbe radi, u studenom 2020. godine, početkom pandemije, bilo je 2.280 oboljelih, a u prosincu 2.592.
„Puno ljudi ima covid s blažom kliničkom slikom. Netko se testira pa zna, netko se ne testira. Onaj tko je blaže bolestan možda se niti ne javi svom liječniku, znači realna brojka je sigurno puno veća, to je tako uvijek kod zaraznih bolesti.
Nama sada na briseve dolazi vrlo mali broj osoba, a u pandemiji su svi išli na briseve. Od početka pandemije do danas svi smo na neki način bili izloženi tom novom virusu, bilo tako da smo preboljeli, netko jednom, netko više pita, bilo tako da smo se cijepili. Znači, svi smo stvorili određeni imunitet, zato su te brojke značajno različite. Kad je novi virus ušao u populaciju, obolijevanje je bilo veliko. Sada su te brojke puno manje i bolest se više ne manifestira na tako strašan način. Činjenica je da se netko zarazi, pozitivan je i nema nikakav simptom. Netko drugi ima tipičnu kliničku sliku, ali ona se stalno mijenja: u početku smo znali da gubitak mirisa i okusa ukazuje na covid, a neki drugi pacijenti su imali ozbiljnije simptome. Kod nekih pacijenata je dolazilo do komplikacija od kojih su umrli“, navodi Valić.
Zadnji skok broja oboljelih dogodio se, dodaje, minulog ljeta.
„U bolnicu dolaze ljudi koji su inače oboljeli od nekih drugih bolesti i pošto je to zatvoren prostor, tu lako dolazi do širenja virusa. Netko tko već ima neku tešku bolest, ako dobije i covid, lakše će razviti težak oblik bolesti i to je osnovni razlog uvođenja mjere zabrane posjeta. Time se štite pacijenti i osoblje bolnice“, objašnjava Valić.
Kad je riječ o gripi, ona zasad ne predstavlja problem.
„Broj prijavljenih pacijenata je trenutno malen. U studenom smo imali svega devet prijava, u prosincu sedam. Boom epidemije očekujemo poslije 15. siječnja“, navodi Valić.
Autor
