Rovinjski samuraj dostupan javnosti prvi put nakon 19 godina. Može se vidjeti samo tjedan dana
Iako službeno zatvoren radi rekonstrukcije barokne palače Califfi, u kojoj se nalazi, Muzej Grada Rovinja nastavlja izložbene aktivnosti. Ovaj put, na izložbi "Dijalog", predstavljena su dva vrijedna artefakta iz bogatog muzejskog fundusa. Radi se o samurajskom oklopu Tosei gusoku iz 1830. godine, prikazanom u dijalogu s instalacijom nedavno preminulog rovinjskog umjetnika Aleksandra Garbina, koja je nastala kao moderna reinterpretacija jednog od najvrjednijih izložaka rovinjskog muzeja.
"Ovu izložbu priređujemo povodom povratka samurajskog oklopa s restauracije iz Hrvatskog restauratorskog zavoda. O složenosti konzervatorsko-restauratorskog zahvata govori činjenica da se na samuraju radilo od početka 2020. godine, a restaurirani su metalni, tekstilni i kožni dijelovi predmeta", rekla je na otvaranju izložbe Vilma Bartolić, ravnateljica muzeja.
Tajana Ujčić, viši kustos povjesničar, naglasila je da je samurajski oklop Tosei gusoku, iz ostavštine obitelji Hütterott, nekadašnjih vlasnika park šume Zlatni rt, Crvenog i okolnih otoka, posljednji put predstavljen rovinjskoj publici 2005. godine na izložbi "Putovanje u Japan 1884. - 1885. supružnika Hütterott". Ovoga se puta izlaže u novom, restauriranom izdanju kao dar građanima Rovinja i njihovim gostima u ovo predblagdansko vrijeme.
"Georg Hütterott, japanski konzul u Trstu, sa suprugom Marie proveo je godinu dana putujući Japanom od Nagasakija, preko Osake, Kobea, Nare i Kyota do Nagoye, Yokohame i Nikka. Među brojnim predmetima pribavljenima na ovom putovanju baštinimo i Tosei gusoku, samurajski oklop. Oklop je izrađen 1830. godine za obiteljski ogranak klana Ikeda I-Settsu-Ikeda. Izradio ga je Muneharu Myôchin u poznatoj obiteljskoj radionici", pojasnila je podrijetlo oklopa Tajana Ujčić.
U kontekstu stvaranja zbirke orijentalne umjetnosti obitelji Hütterott, koja je većim dijelom završila u tršćanskim muzejima, ali je nešto ostalo i na Crvenom otoku, Tajana Ujčić je podsjetila da Japan 1868. godine započinje svoju modernu eru. Otvaraju se tamošnje luke i dozvoljava se boravak strancima. Obitelj Hütterott dolazi u Japan desetljeće nakon što je 1876. godine ukinut samurajski stalež. Brojni samuraji bili su u dugovima te bili primorani prodavati svoju imovinu. Najvjerojatnije je da je samurajski oklop upravo na ovaj način došao u vlasništvo obitelji Hütterott.
"Na izložbi "Dijalog" kao pandan japanskom samurajskom oklopu nalazi se skulptura Samuraj rovinjskoga umjetnika Aleksandra Garbina. Garbin je hütterottskog samuraja vidio na spomenutoj izložbi 2005. godine, te ga je fasciniran viđenim, reinterpretirao reciklažom kartonske ambalaže. Japanski samurajski vojni oklop, izrađen od željeza, svile, brokata, kože i bakra, a teži 25 kilograma, stoji nasuprot skulpture sačinjene od različitih kartonskih kutija, drvenih štapića, natron papira, kartona i selotejpa. Iako tehnikom izrade negira težinu originalnog oklopa, naš umjetnik istovremeno vrlo uspješno gradi monolitnu vizualnu pojavu", pojasnila je nastanak Garbinova Samuraja Elizabeta Rogović, kustos povjesničar umjetnosti.
Zbog osjetljivosti i vrijednosti predmeta izložba ostaje otvorena samo tjedan dana, od 23. do 30. studenog. Tijekom trajanja izložbe organizirat će se tematska predavanja.
Već u ponedjeljak, 25. studenog u 13 i 17 sati Matea Radaković s Odsjeka za azijske studije Filozofskog fakulteta u Puli održati će dva predavanja. Na njima će govoriti o samurajima prikazanima u kontekstu vremena u kojemu su živjeli, a posjetitelji će moći čuti i više o tome tko su bili samuraji, zanimljivosti o načinu njihova života i njihovom mentalitetu.
Autor
