Pulski Crnogorci prvi put proslavili Njegošev dan. Evo kako je bilo
U povodu 211. godišnjice rođenja Petra Drugog Petrovića Njegoša, pulski su Crnogorci sinoć u Trikotaža baru proslavili Njegošev dan. Od prošle godine u Crnoj Gori su 13. i 14. studeni državni praznici, a u obilježavanje godišnjice rođenja velikog pjesnika i državnika ove su se godine uključile i organizacije crnogorske nacionalne manjine iz Istre.
Uz pratnju guslara Bogića Bulatovića, Njegoševe najpoznatije stihove sinoć je čitala Jovana Mašković, ujedno i voditeljica programa, dok je Ljiljana Lazičić Putnik govorila o biografiji velikog pjesnika. Usto, nastupio je zbor Zajednice Talijana Carillon, zatim učenice Glazbene škole Ivana Matetića Ronjgova, talentirana Glorija Kevrić na gitari i Vita Blažević na harmonici. Prikazan je i kratki film 'Mali voz' iz 1959. godine o prvom vlaku u Crnoj Gori. Na kraju programa svoj prvi nastup imale su članice zbora pulske Zajednice Crnogoraca. Otpjevale su pjesmu 'Oj svijetla majska zoro', koja je i službena himna Crne Gore.
Obilježavanju Njegoševog dana odazvali su se i predstavnici drugih nacionalnih manjina, Udruge antifašističkih boraca te Grada Pule, dok je u ime Grada Pule svečanosti prisustvovala Andrea Peruško, pročelnica za lokalnu i mjesnu samoupravu.
Radoslav Putnik, predsjednik Zajednice Crnogoraca i prijatelja Crne Gore kazao je da je Njegošev dan novi državni praznik koji se u Crnoj Gori slavi tek od lani i traje dva dana.
- To je prije svega praznik kulture, lijepih umjetnosti, praznik muzike, kazališta, praznik pjesme i radosti jer se slavi dan rođenja Petra Drugog Petrovića Njegoša, velikog pisca, filozofa, humanista, rodoljuba, čovjeka koji je svojim zaslugama zaslužio veliko i važno mjesto u povijesti slavenske kulture ovih prostora, ne samo Crne Gore, nego i tadašnjih okolnih država. To je čovjek koji je Crnoj Gori donio pravosudni sustav, koji je osnivao škole, ali i sudove, koji tada u Crnoj Gori nisu funkcionirali. Time se zatrla crnogorska državnost koja je porasla do Kraljevine Crne Gore. Njegova djela su ostavila velike pozitivne pomake u crnogorskoj kulturi i u društvu. Danas ga slavi ne samo crnogorski narod, nego i svi Slaveni kojima je ostao na srcu zbog svojih mudrih knjiga i pjesama, a svi ga znaju po 'Gorskom vijencu', rekao je Putnik te dodao da se Njegošev dan prvi put slavi i u Puli.
„Obilježavamo dan rođenja Petra Drugog Petrovića Njegoša, čime želimo pokazati prvi put u ovakvim okolnostima ljepotu njegovog djela. Pozvali smo goste kojima želimo prikazati i Njegoševo djelo i djela drugih crnogorskih stvaratelja, pisaca, kazališnih i filmskih stvaralaca, glazbenika raznih profila. I u budućnosti će biti prigoda da se sjetimo ljudi iz našeg okruženja, ne samo iz crnogorske nacionalne manjine, nego i iz drugih. Mala smo manjinska zajednica, ali nastojimo povećati broj članova te pozivamo i druge Crnogorce i one koji to nisu, ljude otvorenog uma i srca spremne podijeliti svoje vještine, znanja, umjetnost, hobije da nam se pridruže u našem Domu Crnogoraca u Držićevoj ulici u Puli“, kazao je Putnik.
Andrea Peruško pohvalila je manifestaciju koja, po njenim riječima, doprinosi poboljšanju kulturnih događaja u gradu, ali je važna i za razvoj Pule, promicanje nacionalnih manjina i kulture grada općenito.
Trinaestog studenog 1813. godine rodio se Petar 2. Petrović Njegoš, pjesnik, filozof, vladika i državni poglavar Crne Gore, najpoznatiji vladar iz dinastije Petrović Njegoš. Vladao je Crnom Gorom od 1830. do 1851. godine. Tada je to bila mala teokratska državica u neprestanom ratu s velikim Osmanskim Carstvom.
Zapravo, sve do Njegoševog prethodnika Petra Prvog Crna Gora nije bila u pravom smislu riječi država, već više skup međusobno zavađenih plemena koja su samo formalno priznavala cetinjskog vladiku.
No, u prvoj polovici 19. stoljeća ta vlast sve više postaje i stvarna. Njegoš jača centralnu vlast, širi granice svoje države, modernizira je i radi na iskorjenjivanju krvne osvete. Međutim, ono po čemu se Njegoš izdigao od svih ostalih iz dinastije Petrovića je njegov pjesnički talent. Najpoznatije mu je djelo 'Gorski vijenac'.
Autor
