Istra i Kvarner prednjače po visini troškova stambenog prostora
Dok cijene nekretnina nezaustavljivo rastu, Hrvati sve teže prate visoke troškove života. Istraživanja pokazuju da 66,3% kućanstva teško podmiruje osnovne životne troškove. Gore od nas prolaze samo Grci, Bugari i Rumunji.
Poskupljenja osjetimo u svim aspektima života – od prehrambenih proizvoda do troškova stanovanja. Cijene nekretnina odavno paraju oblake, a u nekim županijama skočile su i do 12%. Ovakve prilike posebno pogađaju mlade, koji u prosjeku ostaju u roditeljskom domu do 33,4 godine. Vlada Republike Hrvatske, kaže, ima rješenje.
Sve o kretanju cijena nekretnina donosimo vam u nastavku.
Astronomske cijene nekretnina - Istra i Kvarner najskuplji
Istra i Kvarner prednjače po visini troškova stambenog prostora. U Istarskoj županiji, kvadrat stana doseže cijenu od 3.517 eura. Porast je to od 7,1% u odnosu na prethodnu godinu. Primorsko-goranska županija slijedi s cijenom od 3.500 eura po kvadratu, što je najveći postotni rast od 12%.
Na jugu Hrvatske, situacija je slična – prosječna cijena kvadrata u Splitsko-dalmatinskoj županiji iznosi 3.490 eura, dok je u Zadarskoj 3.390 eura.
Ni glavni grad nije iznimka – u Zagrebu prosječna cijena kvadrata stana iznosi 3.071 eura.
Može li si prosječni Hrvat priuštiti svoju nekretninu?
Prema posljednjim podacima Državnog zavoda za statistiku, prosječna neto plaća u Hrvatskoj iznosi 1.324 eura. Ilustriramo kupnju stana na primjeru grada Zagreba.
Osoba s prosječnom neto hrvatskom plaćom ima maksimalnu kreditnu sposobnost od 570 eura. Uz kamatnu stopu 4%, i rok otplate 30 godine, u mogućnosti je ugovoriti kredit u iznosu od 119.000 eura. S takvim kreditom mogla bi si priuštiti stan u Zagrebu veličine otprilike 39m².
Mogu li si danas mladi priuštiti stambene kredite otkrila nam je Yetunde Kristina Škorić, voditeljica kreditnog poslovanja u kompare.hr.
“Mladi u Hrvatskoj suočavaju se s ozbiljnim financijskim izazovima pri kupnji nekretnine, prvenstveno zbog visokih cijena kvadrata. Banke često zahtijevaju vlastito učešće od 10-20%, što predstavlja dodatnu prepreku. Uz to, rast kamatnih stopa u posljednjih godinu i pol znatno poskupio kredite. To je dodatno smanjilo pristupačnost stambenih rješenja za mlade generacije.”
Hrvatska jedna od najnepristupačnijih zemalja za najam
U sklopu projekta Europske promatračke mreže za teritorijalni razvoj i koheziju (ESPON), provedeno je istraživanje o priuštivosti stanovanja na području Europske unije. Preliminarni rezultati pokazuju da je Hrvatska jedna od najnepristupačnijih zemalja za najam stambenih nekretnina.
Prema rezultatima za najam nekretnine od 100m² u Dubrovačko-neretvanskoj, Splitsko-dalmatinskoj i Šibensko-kninskoj županiji potrebno je izdvojiti više od dva prosječna mjesečna dohotka.
U Istarskoj, Osječko-baranjskoj, Krapinsko-zagorskoj i Zagrebačkoj troškovi najma kreću se između jednog i dva prosječna mjesečna dohotka. U Zagrebu i Primorsko-goranskoj županiji potrebno je izdvojiti između 70 i 80% prosječnog mjesečnog dohotka
Što nas je dovelo do ovakvog tržišta nekretnina?
Hrvati ulaganje u nekretnine vide kao oblik štednje. Više od 40% stambenog fonda u RH ne služi za stanovanje. Tu prednjači Ličko-senjska županija unutar koje 51% stanova ne služi za stanovanje. Slijede ju Zadarska s 43,1% te Istarska županija s 42%.
Osim što turizam smanjuje stambeni fond, veliki utjecaj imaju i strani kupci. Strani investitori kupnju uglavnom financiraju gotovim novcem. To je ujedno i jedan od razloga zašto su gotovinske transakcije zastupljene u čak 55% kupnji nekretnina u Hrvatskoj.
Uz veću potražnju od ponude, ove astronomske cijene, posljedice su i energetske krize te povećanih cijena građevinskog materijala.
Ima li država rješenje?
Kako bi popravila financijsku situaciju, Vlada je predstavila Nacionalni plan stambene politike RH do 2030. Osnovni ciljevi plana su priuštivo stanovanje, održivo stanovanje i prostor u funkciji stanovanja.
Za ostvarivanje triju ciljeva bit će potrebno aktivirati prazne nekretnine. Plan obuhvaća razne mjere porezne politike, obnovu nekretnina u državnom vlasništvu te poticanje dugoročnog najma.
Iako su u najavi velike reforme, ostaje nam vidjeti kako će se one konkretno provesti. Pred nama je dug put rješavanja problema stambene krize. No, uz učinkovite mjere i potrebna sredstva, postoji nada za bolje tržište nekretnina i priuštivo stanovanje za sve.
Autor
