NEZAPAMĆENO LOŠA SEZONA ULOVA PLAVE RIBE: U poteškoćama ne samo ribari već i tvornice za preradu ribe
Neuobičajeno za ovo doba godine, u sjevernoj rovinjskoj luci Valdibora, gdje je smještena operativna ribarska obala i hladnjača Tvornice za preradu Mirna, nema brodova plivaričara. Najobilnije jesenske ribarske škure, tijekom kojih u svojoj migraciji jata srdela obitavaju pred zapadnom obalom Istre, su pri kraju i sada se sa sigurnošću može reći da će ovogodišnja biti jedna od najgorih ribarskih sezona na sjevernom Jadranu. Prvi put hladnjače tvornica za preradu ribe su poluprazne i sada je izvjesno da se neće popuniti do kraja sezone pa će se riba morati uvoziti. Slično se može reći i za uzgajivače tuna, koji ionako uvoze velike količine haringe iz zemalja oko Baltika i Norveške.
"Ovogodišnja ljetna ribolovna sezona započela je sa pojavom cvjetanja mora pa su nam velike količine sluzave tvari onemogućile izlov. Ulov su nam otežavala i velika jata rebraša. Cijela jesen je bila bez provenza (ribarski izraz za mirno more u punoj ribolovnoj sezoni, op. a.), pa je očekivani ulov prepolovljen. Promjenjivo vrijeme s jakim vjetrovima smanjilo nam je i broj noćnih izlazaka na more. Uz to u našem akvatoriju se pojavio veliki broj tuna koje noću rastjeraju srdelu okupljenu oko svjetla. I kada nešto prikupimo tune se zaletavaju i uništavaju nam mreže", kaže nam Franco Veneir iz poznate rovinjske obitelji Pace. Franco je tridesetak godina bio zapovjednik jedne od Mirninih plivarica, a sada ribar je na jednom od dva broda svog nećaka Maura. On kaže da goru sezonu nije doživio.
Zabrinuti posljednji rovinjski plivaričari
Upravo zahvaljujući Mauru Venieru velika tradicija lova plivaricama se zadržala u Rovinju. Naime, Mirna je nekad imala najveću ribolovnu flotu na Jadranu s 34 ribarice razmještene od otoka Murtera do Novigrada, a u Rovinju ih je bilo locirano najviše, 14. Prilikom brzopotezne rasprodaje flote nakon privatizacije Mirne u Rovinju su ostala tek tri stara drvena broda, a obitelj Venier je preuzela jednog od najstarijih i najvećih - Gira. Kada se u posao uključio Mauro, posljednji kapetan iz obitelji Venier Pace odvažio se na kupnju modernog čeličnog ribarskog broda, a lani, kada je Gira otišla u rezalište i drugoga. Sada treba isplatiti kredite, namiriti posade oba broda, platiti sve troškove i na kraju skupi godišnji remont.
"Ovog ljeta se konačno, nakon dosta godina, pojavila veća srdela, 42 do 45 u kilogramu. Međutim sve druge okolnosti nam nisu išle u korist. Budući da u prvom dijelu godine nismo prešli dozvoljeni limit Ministarstvo poljoprivrede i ribarstva nam je povećalo mjesečne kvote ulova sa sto na 130 tona po brodu ali nismo uspjeli dostići te količine. Nema nam druge već pokušati sanirati gubitke do predstojeće dvomjesečne zabrane ribolova", kaže Mauro Venier.
Od ulaska Hrvatske u Europsku uniju Jadransko more je pod monitoringom Vijeća za poljoprivredu i ribarstvo koje prati stanje ribljeg fonda. Zbog toga i njegova oporavka uvedene su mjesečne i godišnje kvote, dvomjesečna zabrana lova u vrijeme mriještenja srdele nakon Božića i jednomjesečne u svibnju za inćune. Usprkos tome srdela se ne oporavlja. Naime, nekad su se konzervirale samo srdele do 39 u kilogramu. Preostale sitnije koristile su se za konzerve s povrćem, paštete, hranu za mačke, a najmanje su sa glavama i iznutricama završavale u ribljem brašnu. Sada se, u nedostatku veće, konzerviraju i manje srdele sa 50 jedinki u kilogramu.
Nakon rebraša i haringe u Jadranu
Još je jedan fenomen, nakon rebraša koji se hrane jajašcima plave ribe, iznenadio i zabrinuo ribare. Naime, u sjevernom Jadranu pojavila su se velika jata haringi koje obitavaju u hladnijim morima, ponajviše ne Baltiku i u morima oko Skandinavije. Haringa je veća od srdele pa se ne konzervira već prodaje za uzgoj tuna, ali po manjoj cijeni. Da li je takvih fenomena bilo u bližoj prošlosti pitali smo umirovljenog kapetana Tullija Bosazzija, čija obitelj ima također dugu ribarsku tradiciju.
"Moj otac Remigio bio je upravitelj rovinjske ribarske zadruge prije i nakon Drugog svjetskog rata, pa mi je pričao da su se haringe znale pojaviti u tragovima kada bi se zimi temperatura mora spustila na deset stupnjeva. U Baltiku je haringa gospodarski najvažnija plava riba, ali tu temperatura mora ni ljeti ne prelazi 18 stupnjeva. A ove godine smo pred Rovinjom bilježili rekordne temperature mora do 30 stupnjeva pa ne znam kako se ova riba brzo prilagodila ovim uvjetima", pita se Bosazzi.
Objašnjenje o pojavi haringi i nedorasloj srdeli potražili smo u Laboratoriju za ribarstvenu tehnologiju splitskog Instituta za oceanografiju i ribarstvo.
"Za sada masovnu pojavu haringi u sjevernom Jadranu smatramo jednih od anomalija klimatskih promjena. Naši istraživači su na terenu i uskoro ćemo imati preciznije podatke o toj pojavi. Kad je riječ o sitnoj srdeli to je već trend koji traje desetak godina. Srdela se na Jadranu skratila za prosječno dva centimetara i iako neki pokušavaju dokazati da se radi o periodičnoj pojavi sve ukazuje da je došlo do prelova plave ribe i da će se morati dodatno smanjiti ulovne kvote", rekla nam je znanstvenica Vanja Čikeš Keč.
Autor
