Najnoviji podaci o ovisnosti o drogama. Istra je u Hrvatskoj - najgora
Istra je najgora u Hrvatskoj kada je u pitanju konzumacija droge, odnosno barem onaj dio koji je službeno poznat.
Naime, najnoviji podaci pokazuju da je za čitavu Hrvatsku stopa liječenih ovisnika u dobi od 15 do 64 godine 239,4 na 100.000 stanovnika.
U sedam županija stopa je viša od prosjeka. To su Istarska županija (550,6), zatim Zadarska (517,3), Šibensko-kninska (481,8), Primorsko-goranska (362,6), Splitsko-dalmatinska (304,1), Grad Zagreb (290,4) te Dubrovačko-neretvanska županija (285,5).
Ostale županije imaju stope niže od prosjeka, a najniža je u Lici (30,6).
Prošle je godine umrlo 339 liječenih ovisnika, većinom u 40-im godinama života. Taj je broj stabilan već nekoliko godina, pa su tako 2020. umrla 322 ovisnika.
Lani se liječilo 5.875 ovisnika, pretežno muškaraca u 40-im godinama života, što je gotovo 2.000 manje nego prije deset godina. Primjerice, 2013. liječilo ih se 7.857, piše Poslovni.
U posljednjih deset godina prosječnja dob liječenih ovisnika povećala se za osam godina, a sve je manje onih koji prvi put ulaze u tretman, navodi se u HZJZ-ovom Izvješću o osobama liječenima zbog zlouporabe psihoaktivnih tvari u Hrvatskoj u 2023.
Eksperimentiranje s drogama počinje u dobi od oko 16 godina, no najmlađi liječeni ovisnik imao je 13, a najstariji čak 72 godine.
S uzimanjem heroina prosječno se počinje s 20 godina, a prođe i po 11 godina od tada do javljanja na tretman zbog ovisnosti.
Kanabis je najzastupljenija ilegalna droga, a na drugom mjestu je kokain. No na liječenje dolaze najviše heroinski ovisnici (69,6 posto).
Ovisnici o kanabinoidima imaju udjel od 10 posto, kokainski ovisnici četiri posto, a ovisni o amfetaminu 2,7 posto.
Najviše ih živi s roditeljima, a oni najčešće i prvi otkriju ovisnost svog djeteta (u 54,1 posto slučajeva), slijede prijatelji pa policija (10,3 posto slučajeva). Pritom roditelji heroinskih ovisnika za problem najčešće doznaju tek nakon dvije do tri godine djetetove ovisnosti (31,8 posto).
Među liječenima zbog ovisnosti o opioidima, najveći broj ima završenu srednju školu (70,1 posto), a posebno ih pogađa nezaposlenost – 39,7 posto nigdje ne radi, 11,7 posto ih je imalo povremeno zaposlenje, a "na crno" ih je radilo 8,9 posto.
Ovisnici o opioidima imaju najveću potrebu za liječenjem te se najdulje zadržavaju na tretmanu. No podaci pokazuju i da broj liječenih zbog uporabe kokaina i ostalih stimulativa blago raste, što odgovara situaciji u EU. Primjerice, 2013. zbog ovisnosti o kokainu u Hrvatskoj se liječilo 165 osoba, a nakon deset godina taj je broj porastao na 235.
Kokain je najčešće konzumirana ilegalna stimulativna droga u Europi, koju je prošle godine koristilo oko četiri milijuna Europljana. Podaci sugeriraju da je kokain sve dostupniji u Europi, sa širom zemljopisnom i društvenom distribucijom, navodi HZJZ pozivajući se na europsko izvješće o drogama za 2023. godinu.
Sve se češće injektiraju stimulansi poput amfetamina, kokaina i sintetičkih katinona, često u kombinaciji s drugim tvarima, Nove psihoaktivne tvari, poput ketamina, postaju sve dostupnije iako se o obrascima njihove uporabe i posljedicama još uvijek malo zna.
Autor
