'Bespovratna EU sredstva uskoro više neće biti dostupna. Zato je ova jesen za istarske poduzetnike posebno važna'
Bespovratni novac iz EU fondova, odnosno takozvane darovnice, za nekoliko godina više neće biti dostupne za veliku većinu korisnika. Održat će se još neko vrijeme, a potom će ih u velikoj mjeri zamijeniti krediti s mogućnošću otpisa dijela glavnice.
Najzanimljivija je to novost iz svijeta EU fondova, o kojoj smo razgovarali s Hrvojkom Skoković Harašić, vodećom stručnjakinjom tvrtke Andersen Croatia za to područje. Prije nego što prepuste svoje mjesto drugim oblicima potpora, bespovratna sredstva dodjeljivat će se kroz još jedan, za mnoge poduzetnike i završni ciklus, što je bitna informacija za planiranje budućih investicijskih ciklusa poduzetnika. Istovremeno, kreće lansiranje takozvanih financijskih instrumenata, odnosno povoljnih kredita s mogućnošću otpisa dijela glavnice pri ispunjenju unaprijed zadanih kriterija kreditnog programa.
Kako pojašnjava naša sugovornica, razlog zašto Europska unija radi tu veliku promjenu je da se novac poreznih obveznika iskoristi bolje i efikasnije. Iako postoji percepcija da su darovnice za korisnike financijski isplativije od kredita, ma koliko on bio povoljan, novi financijski instrumenti donose bitne prednosti u odnosu na ustaljenje procedure dodjele bespovratnih sredstava i provedbe projekata, koje karakteriziraju obveze provođenja EU nabava, kao i kontinuirano izvještavanje prema kontrolnim tijelima.
"Sve financijske instrumente karakterizirat će duga ročnost, povoljna kamata i poček. Uz to, korisnici će moći birati dobavljače roba, usluga i radova izravno, uz minimalne zahtjeve za izvještavanjem davatelju kredita, a pritom će uvjetno moći dobiti i oprost dijela glavnice kredita, čime se zapravo kredit pretvara u darovnicu tj. bespovratna sredstva, temeljeno na dokazano ostvarenom učinku ulaganja prema unaprijed zadanim kriterijima. Europska unija u načelu smatra kako bi financijski instrumenti trebali zamijeniti darovnice u većini sufinanciranih područja, kako bi se mogao kreirati tzv. "fund of funds", odnosno kako bi se tijekom 7-godišnjeg razdoblja novac poreznih obveznika mogao oploditi veći broj puta, kroz brži plasman i povrat u odnosu na darovnice, a istovremeno se primjenjuje horizontalno bitan "pristup zasnovan na rezultatima (tzv. politika Unije koja se na engleskom naziva "result oriented approach")", kaže Skoković Harašić.
Za sada, bespovratna sredstva su još tu. Za posljednji kvartal ove godine najavljen je veći broj javnih poziva za njihovu dodjelu.
"Iz javnih najava proizlazi kako poduzetnici u sljedećih 6-9 mjeseci mogu računati na javne pozive za dodjelu darovnica iz više područja, s naglaskom na inovacije, ulaganje u istraživanje i razvoj, internacionalizaciju poslovanja, certifikaciju proizvoda i digitalizaciju. Poseban poziv bit će raspisan za poduzetnike u Istarskoj županiji, gdje će prihvatljiva područja ulaganja biti u Puli te na Labinštini (Labin, Pićan, Kršan, Raša, Sveta Nedelja), a čija se objava očekuje sredinom studenog ove godine", kaže naša sugovornica.
Ključna riječ je inovacija
Iako je javno dostupan tek nacrt tog "istarskog" poziva, razvidno je kako će prihvatljivi biti mikro, mali i srednji poduzetnici registrirani u Istarskoj županiji, ali pod uvjetom da ulažu na području grada Pule i Labinštine.
"Svrha i cilj je poticati ulaganja koja vode inovacijama organizacije poslovanja, inovacijama procesa ili proizvodnim inovacijama, koje na tržište donose nove proizvode i usluge, a koji su usmjereni prema zelenoj i digitalnoj tranziciji. Sve s ciljem jačanja konkurentnosti i otpornosti poduzetnika Istre, kao i diverzifikacije njihovog poslovanja", kaže Skoković Harašić i ističe:
"Ključna riječ cijelog Poziva je inovacija!"
Ovaj Javni poziv za Istrijane se financira, pojašnjava, radi ublažavanja posljedica zelene tranzicije vezane za termoelekranu "Plomin". Jedan od obaveznih pokazatelja za svaki projekt bit će i otvaranje novih radnih mjesta, povezanih s projektom ulaganja.
"Prema planu, ukupno raspoloživa sredstva za istarske poduzetnike iznose 9,5 milijuna eura, pri čemu se iznos darovnice može kretati od 50 do 150 tisuća eura. Međutim, nadležna tijela, slijedom brojnih upita poduzetnika, razmatraju mogućnosti povećanja tih iznosa, o čemu će se odlučivati u narednim tjednima na najvišim razinama vlasti. Sukladno najavama, intenzitet potpore mogao bi iznositi do 50 posto za inovacije procesa i organizacije poslovanja te do 60 posto za regionalne potpore za ulaganje. Prema najavama, poziv će biti otvoren 4 mjeseca, a tijekom postupka vrednovanja formirat će se rang lista. Dakle, nije u pitanju 'najbrži prst'", kaže Skoković Harašić.
Tražit će se kvalitetni digitalni i zeleni projekti
Prema javno dostupnom nacrtu javnog poziva, napominje, sama prijava bi mogla biti zahtjevna i kompleksna jer će se tražiti kvalitetni zeleni i digitalni projekti, uz koje će se u sklopu prijave morati priložiti Investicijsku studiju, Procjenu otpornosti na klimatske promjene i slično. Najveći broj bodova dobit će projekti koji pokažu da otvaraju veći broj radnih mjesta, da uvode veći broj inovacija, da će projektom smanjiti emisije stakleničkih plinova, da će podržati načela nediskriminacije, održivog razvoja i suradnje sa znanstveno-istraživačkom zajednicom.
"Prihvatljivi troškovi uključivat će, između ostalog, nabavu strojeva i opreme kojima se uvode inovacije, edukaciju, savjetodavne usluge, plaće zaposlenih koji rade na projektu i istraživanja. Važno je napomenuti da projekti ne smiju započeti prije podnošenja prijave na javni poziv te da će poduzeća moći sufinancirati vanjsku pomoć savjetnika prilikom pripreme i provedbe projekata", kaže Skoković Harašić.
Dakle, u sljedećih 6-9 mjeseci istarske poduzetnike očekuje veliki broj poziva za bespovratna sredstva za ulaganja koja uključuju istraživanje i razvoj, u skladu sa strateškim dokumentima s najviše EU razine, kao i ulaganja u ozelenjavanje i digitalizaciju poslovanja. Pritom se očekuje da će se iz Modernizacijskog fonda u RH na godišnjoj razini objavljivati i pozivi za dodjelu darovnica za ulaganja u obnovljive izvore energije, energetsku učinkovitost i toplinarstvo.
"Iako se na osnovu svega toga čini da se kotačići stroja darovnica počinju ubrzano okretati, na umu ipak treba imati da strateški dokumenti predviđaju ograničeni broj takvih poziva do kraja 2027. godine, te se prvi put u Hrvatskoj uvode financijski instrumenti kao tranzicijski alat s darovnica na povoljne kredite s otpisom glavnice. Prema neslužbenim najavama, do kraja listopada se očekuje premijera financijskog instrumenta za turizam”, kaže naša sugovornica.
Očekuje se kako bi iznos kredita kod ovog instrumenta mogao biti maksimalno 7 milijuna eura, s otpisom glavnice do 50 posto, ovisno o tome u kojoj se regiji odvija ulaganje (ITR kategorizacija), jesu li objekti visokog NZEB nadstandarda gradnje, hoće li imati visoku kategorizaciju (5 zvjezdica) te ulažu li u dodatne (neobvezne) sadržaje u hotelima ili kampovima. Za prijavu na ovu kreditnu liniju bit će potrebna pravomoćna građevinska dozvola, a prema najavama s javnih skupova, prihvatljiva bi trebala biti i novoosnovana poduzeća", kaže Skoković Harašić, posebno napomenuvši da će prihvatljivi hotelijeri u Istri biti samo oni koji spadaju u kategoriju mikro, malih ili srednje velikih poduzeća.
Zadnji vlak za EU darovnice
Sljedeća kreditna linija s otpisom glavnice čija se objava očekuje krajem ove godine, prema podacima iz strateških dokumenata, bila bi usmjerena segmentu malih i srednjih poduzeća za modernizaciju i proširenje kapaciteta u sektoru industrije. Otpis glavnice u ovom bi slučaju ovisio o nekoliko čimbenika koji se mogu svrstati pod načela koja nosi "Industrija 4.0", dakle automatizacija i robotizacija, uvođenje IoT-a i senzorike te digitalizacija proizvodnje i poslovanja. Očekuje se da bi kreditni iznosi bili do maksimalno 3 milijuna eura, s otpisom glavnice također do 50 posto.
"Navedena dva financijska instrumenta provodit će izravno HBOR, a slijedi i treći, "zeleni" financijski instrument, za koji se očekuje provedba putem poslovnih banaka u prvom kvartalu 2025. godine. Taj "zeleni" financijski instrument bit će usmjeren u "ozelenjavanje" poslovanja poduzetnika u sektoru industrije, turizma i usluga, neovisno o veličini poduzeća. Očekuje se kako bi krediti mogli iznositi do 3 milijuna eura, uz otpis glavnice do maksimalno 50 posto, ovisno o postotku ušteda prije i poslije projekta, broju uvedenih "zelenih" mjera i slično", kaže Skoković Harašić.
Iz konzultantskih krugova se, ističe naša sugovornica, može čuti i informacija kako su ranije navedeni javni pozivi za dodjelu bespovratnih sredstava zapravo "zadnji vlak" za prijavu za EU darovnice, prije nego nastupi potpuna dominacija financijskih instrumenata.
"Za očekivati je da će se dugoročno putem bespovratnih sredstava, odnosno darovnica, financirati samo ona područja gdje postoji veliki poduzetnički rizik od neuspjeha, poput aktivnosti istraživanja i razvoja te ulaganja u inovacije, kao i određena područja ozelenjavanja poslovanja u skladu s Europskim zelenim planom, uz strateške grane europske privrede kao što je, primjerice, poljoprivreda. Za sva ostala područja ulaganja poduzetnici će imati na raspolaganju kredite po povoljnim uvjetima i/ili s otpisom glavnice, stoga je upravo sada pravo vrijeme za iskoristiti prilike iz javnih poziva za dodjelu darovnica – dok su nam još na raspolaganju", zaključuje Skoković Harašić.
Autor
