Istra izgubila bitku za prostor. Bespravnim graditeljima davali su se priključci struje i vode
Prostorno planiranje je nekad bilo u službi lokalnog stanovništva i ekonomije, a sada je više u službi politike i kapitala. Planirani razvoj je sada volja i određenje lidera politike i vlasti, bilo strukovno pravilno ili ne. Tu volju politike provode djelatnici lokalne uprave a primjenjuju vlasnici nekretnina. Rezultati su izgradnja zbitih apartmana, nefunkcionalnih uskih prometnica bez odgovarajućih parkirališta, upitnog prilaza za hitne intervencije i vozila čistoće.
Dugoročno, ovakvo prostorno planiranje postaje neodrživo za život stanovnika i odvijanje temeljnih gradskih funkcija stanovanja, rada, prometa, odmora i rekreacije, uvod je u novu stručnu knjigu Amorina Poropata, doktora arhitektonske znanosti i znanstvenika, predstavljenoj u porečkom hotelu Dijamant. Riječ je o drugom tomu knjige „Planersko uređenje – Postupni rad uređivanja čestica,“, koju su recenzenti preporučili kao udžbenik na postdiplomskim studijima.
Stranci u vlastitoj kući
Na predstavljanju se čulo da su Istra i sjeverne hrvatske županije, koje su neposredno bile pod Austrijom, naslijedili germanski način uređenja prostora uspostavljen za vrijeme Austrougarske. U tome je posebno uspješan bio Poreč, koji je i danas primjer, posebno u izgradnji prometnica i komunalne infrastrukture. Jedan od sudionika promišljenog urbanizma bio je Amorino Poropat.
Međutim, nakon ulaska Hrvatske u šengenski prostor, uvelike se mijenja arhitektonska, pravna te nadasve ekonomska dimenzija planiranja prostora. U prostor Republike Hrvatske sada može ući bilo tko iz Europske unije i kupiti parcelu i nekretninu. Riječ je o europskom pravu. No, s ekonomske strane domaće je stanovništvo u podređenom položaju jer na užarenom tržištu nekretnina ne može konkurirati strancima koji imaju puno veće prihode. Tako se sada domaće stanovništvo osjeća strancima kod vlastite kuće, što dodatno potiče iseljavanje i pridonosi demografskom slomu Republike Hrvatske.
Posljedično, kormilo upravljanja krupnim poslovima preuzimaju stranci. Od 600 tisuća praznih stanova u Hrvatskoj velik ih je dio u stranom vlasništvu. Ako se izgradnja stanova i apartmana nastavi ovim tempom, rečeno je, stanovništvo Hrvatske će i dalje rapidno padati ali ćemo imati milijun povremenih stanovnika koji koriste prostor i infrastrukturu, najčešće u poslovne svrhe prikrivenog iznajmljivanja, a da za to ne plaćaju porez.
Prostor najvažniji hrvatski resurs
Načelno, prostor se smatra najvažnijim resursom Republike Hrvatske ali je u službi različitih lobija. Nedavno je objavljena Deklaracija o hrvatskom prostoru Akademije arhitektonske umjetnosti i znanosti Hrvatske kao nacionalni vapaj arhitekata da sačuvamo naše preostalo blago. Nekad su važnu ulogu imali Zavodi za prostorno planiranje u kojima su bili koncentrirani stručni kadrovi pa se radilo po arhitektonsko-tehničkom planiranju koja svoje okosnice ima u pravu, zakonu, propisima proračunima.
Planiranje se stoga, smatra Amorino Poropat, mora vratiti svojoj svrsi organizacije života u prostoru. Mora opet biti u službi demografije, stanovništva i ekonomije. Za to su odgovorni svi akteri planiranja, od države kao zakonodavca do županija i gradova.
Jasenka Kranjčević, znanstvena savjetnica Zagrebačkog instituta za turizam i profesorica na Građevinskom fakultetu u Zagrebu i Arhitektonskom fakultetu u Osijeku naglasila je na predstavljanju knjige da se planiranje zemljišta pojavljuje već u antici, u Istri cvijeta u vrijeme Venecije i Austrije, a sada se njen značaj sve više zanemaruje. Dok se slušala struka Istra je bila primjer urbanističke uređenosti a sada nemilosrdno troši prostor, često na uštrb javnih funkcija.
Istra izgubila bitku za svoj prostor
Amorino Poropat, naglasila je, ima ogromno iskustvo u planiranju prostora pa u svojim analizama i iznesenim primjerima ukazuje na nedostatke i regulativi i praksi. Kao arhitekt posvetio se urbanizmu, a danas studenti arhitekture ni ne promišljaju da bi se zaposlili u ovoj djelatnosti na kojoj počiva graditeljstvo.
Aldo Radolović, redoviti profesor građanskog prava i umirovljeni sudac Ustavnog suda je uz pohvalu Poropatovu pristupu temi istaknuo da analizira i povezuje prostor sa pravom, demografijom, ekonomijom i politikom koja je zakazala i sada nas smiruje floskulama kao što su održivi razvoj, kojom proturječe sami sebi. Radolović kaže da je Istra izgubila bitku za svoj prostor. Bespravnim graditeljima su se davali priključci struje i vode, što je u nadležnosti lokalne samouprave. Posljedično već stižu sudske tužbe slovenskih građana koji su najviše gradili ne neurbaniziranim područjima. Svjedoci smo kako kapital nemilosrdno iskorištava prostor a nema snage da ga se zaustavi. Nije sve u regulativi ako ju nismo u stanju provoditi na terenu.
Aldo Sošić, doktor geodetske znanosti, umirovljeni pročelnik Područnog ureda za katastar u Istarskoj županiji je rekao da je Amorino Poropat i teoretski i praktično dokazao koliko je za uređenje prostora važna pravilna parcelizacija i komasacija koja omogućuje gradnju većih gospodarskih objekata, kakvi su na obali hoteli i turistička naselja. Planiranje zemljišta je znanstvena kategorija i njena je svrha dobrobit stanovništva, ne samo za planiranje građevinskog i gospodarstvenih terena već i za javne funkcije, od širokih i sigurnih prometnica do javnih službi, prvenstveno školstva i zdravstva.
Urbanizacija egzistencijalna za demografiju i ekonomiju
„U naravi urbanizacija je egzistencijalna za demografiju i ekonomiju. Stoga je svaki grad nekad nastojao jeftinije prodavati građevinske parcele kako bi omogućio mladim obiteljima da izgrade svoje kuće i tako ih dugoročno vezao za svoj kraj i kroz poreze na dohodak povećavao svoje prihode i ostvarivao funkciju zadovoljavanja potreba svojih građana“, zaključio je Sošić.
Recenzenti ove stručna knjige su i Anđelko Milardović iz Instituta za europske i globalizacijske studije, profesor političkih znanosti, te Jasmina Gržinić, profesorica pulskog Fakulteta za ekonomiju i turizam. Milardović je istaknuo da je novo djelo Amorina Poropata njegov znanstveni doprinos promišljanju organizacije životnog prostora i uspostava strukture koja omogućuje kvalitetu života utemeljenu na pravilima i zakonima. Jasmina Gržinić konstatira da Amorino Poropat svojim analizama propusta u planiranju prostora ukazuje i na rješenja, čime se postavlja kao revizor s puno znanstvenog i stručnog iskustva.
Planerski i znanstveni rad autora
Inače, Amorino Poropat je diplomirao, magistrirao i doktorirao na Arhitektonskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Od diplomiranja 1973. do 1991. radio je i rukovodio Odjel za urbanizam, graditeljstvo, stambene i komunalne poslove tadašnje Općine Poreč a potom i tamošnji Zavod za urbanizam. Od 1976. do 1989. bio je predsjednik Stručne komisije za utvrđivanje prijedloga urbanističkih uvjeta građenja na području općine Poreč, praćenja izrade i ocjenjivanja generalnih urbanističkih planova. Sudjelovao je u najdinamičnijem planskom razvoju Poreštine, primarno usmjeren na gospodarstvo, od turizama, ugostiteljstva i poljoprivrede do usluga, servisa, trgovine, tržnice i zanatstva.
U drugom dijelu svoje radne karijere od 1991. godine posvetio se znanstvenom i istraživačkom radu u Institutu za poljoprivredu i turizam. Primarno se bavio planiranjem prostora, studijama razvoja i zaštite okoliša. U znanstvenom istraživačkom radu objavio je više od 50 radova iz područja tehničkih znanosti, polja arhitektura i urbanizam, kao i područja društvenih znanosti polja ekonomije.
Doprinos tehničkoj znanosti ogleda se u publiciranju strukturnih pravila planiranja prostora. Uz ostalo istražio je, utvrdio i osvijetlio novo znanstveno poglavlje prostornog planiranja, koje se temelji na Planerskom pismu ili načinu izrade prostornih planova i to primjenom jedinica namjene i prostornih standarda u garanciji kvalitete življenja ljudi za dobrobit sadašnjih i budućih generacija.
Autor
