'Ako vodokotlić curi, to je 200 litara mjesečno. Moramo se početi mijenjati'
Na putu prema energetski, pa samim time i ekološki samoodrživoj Istri, stoje nam tri prepreke. Prva je legendarna hrvatska birokracija, druga lokalni prostorni planovi, a treća mi sami. Svatko od nas.
To je zaključak koji se može izvesti iz nedavnog nastupa župana Borisa Miletića na konferenciji "Zeleno, plavo, održivo", što je u organizaciji ovog portala održana u Medulinu.
- Za novi prostorni plan opet moramo donijeti procjenu utjecaja na okoliš koju smo već ranije donijeli i u kojoj neće pisati ništa novo. Ja bih volio da sve to može ići brže, ali ne može. Moramo poštovati zakonske procedure. Ali mislim da ćemo do kraja ovog mandata uspjeti usvojiti izmjene prostornog plana, koje su usmjerene isključivo na energetiku, infrastrukturu, lučka područja, upravljanje otpadom i vodama. Nismo išli zadirati u najosjetljivije pitanje, a to je namjena zemljišta, kaže Miletić.
U prijevodu, u Istri kreće era solarne i energije vjetra. Termoelektrana Plomin, koja još uvijek radi na ugljen, s vremenom se treba ugasiti, rekao je župan.
- Hoće li prijeći na plin, ne znam, ali mislim da neće, premda bi to bilo dobro za neka vršna opterećenja. Nama je cilj imati samodostatnost na temelju velike proizvodnje električne energije iz solara, a s obzirom da sunce noću ne sija, iskoristiti i potencijal vjetra, ističe Miletić, objasnivši da su u tijeku neki veliki projekti, poput energetske neovisnosti rovinjske specijalne bolnice "Martin Horvat".
- To je projekt vrijedan 1,8 milijuna eura. Milijun eura je uložila Županija da bi se potencijal mora mogao koristiti za grijanje i hlađenje svih objekata u toj bolnici. To košta u startu, ali se dogoročno isplati. Imamo manje projekte, solare na školama i javnim zgradama. To su deseci ili stotine kilovata, ali nama treba oko 400 megavata solara i 150 megavata vjetra, kaže Miletić.
Da bi se taj postupak ubrzao, morat će se u većoj mjeri uključiti privatni investitori. To je jedan od ciljeva novog prostornog plana, koji će tu priču olakšati.
- Nema smisla da samo građevinsko zemljište i poslovna zona budu područja gdje se može graditi solarna elektrana i to ćemo promijeniti. Moramo osigurati da cijeli sustav u Istri funkcionira, da imamo dovoljno energije. Vidimo što se ove godine dogodilo u Dalmaciji. U Istarskoj županiji smo 2019. već bili na rubu pucanja. Ključno je napraviti spoj s Italijom. Mi smo vezani preko Učke prema ostatku Hrvatske i jedan krak ide prema Kopru, ali nemamo zatvoren krug. Po tom pitanju smo kao otok, a ne poluotok, rekao je Miletić.
Treći parametar su ljudi. Kaže Miletić da smo svi prilično komotni i sebični.
- Imali smo 2022. redukciju vode, a možemo jako puno uštedjeti samo malim promjenama ponašanja. Ako vodokotlić curi, to je 200 litara mjesečno. Baciš nešto u wc školjku i povučeš vodu, a imaš kantu za smeće. Navikli smo desetljećima trošiti resurse neodgovorno. Svi smo za ekologiju i zaštitu okoliša, ali kad treba odvojiti otpad, onda nastaju problemi. Morat ćemo se naučiti mijenjati, rekao je Miletić.
Autor
