Smijemo li doći na plažu koncesionara sa svojom ležaljkom? Evo što kažu stručnjaci
Tamnija strana priče o turizmu su slučajevi kada su građanima onemogućeni pristupi javnom pomorskom dobru. Svjedočimo kako građani često stvar uzimaju u svoje ruke - uzeo pilu i prepilio ogradu koja je priječila dolazak na javnu plažu, žena koja tjera građane s plaže tvrdeći da je njezina, donosi HRT.
Neki koncesionari ležaljkama i suncobranima zauzmu cijelu plažu, pa nastaju svađe oko toga ima li mjesta za druge kupače.
O devastaciji i uzurpaciji javnog pomorskog dobra u emisiji Studio 4 govorila je Nina Perko, ravnateljica Uprave pomorstva u Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture.
Zakon o pomorskom dobru i morskim lukama stupio je na snagu 29. siječnja 2023. i donio mnoge novine. Zadržao je tradiciju određenja pomorskog dobra, ali je uočio da je njegova devastacija neodrživa te uveo nove institute i alate da bi se ta devastacija spriječila, kazala je Nina Perko, ravnateljica Uprave pomorstva u Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture.
- Pomorsko dobro je naše more, znači unutrašnje morske vode i teritorijalno more i dio kopna koji po svojoj prirodi služi korištenju mora, a koji je širok najmanje 6 metara. Naravno da je cijela plaža, cijela luka, brodogradilište u statusu pomorskog dobra, koje je jedino opće dobro u Republici Hrvatskoj, pojasnila je.
Pomorsko dobro je dobro na kojem se ne može steći vlasništvo, ni druga stvarna prava i koje ne može biti predmetom kupoprodaje, ni stjecanja bilo kojih stvarnih prava.
Glavni status pomorskog dobra je opća upotreba - da se svi prema njegovoj namjeni mogu služiti pomorskim dobrom.
- Nema privatnih plaža, nema zagrađivanja, nema svojatanja, naglasila je Perko.
Nadzor vrše inspektori lučkih kapetanija i pomorski redari
Da bi se održala tradicija opće upotrebe, uspostavljeno je pri jedinicama lokalne samouprave pomorsko redarstvo, a u lukama lučko redarstvo.
- Nadzor nad pomorskim dobrom obavljaju inspektori lučkih kapetanija duž obale, ali uz njih pomorski redari imaju i izvršnu funkciju pisanja mandatnih kazni, a s druge strane to se prijavljuje i lučkim kapetanijama za neke veće devastacije, kazala je Perko.
Dosad je ministarstvo educiralo 150 pomorskih redara i 27 lučkih redara koji su dobili pripremu da mogu postupati na pomorskom dobru.
- Po zakonu svaka jedinica lokalne samouprave mora imati barem jednog pomorskog redara. Za sada smo došli na 72 posto koliko, po zadnjim podacima, jedinice lokalne samouprave imaju pomorske redare, rekla je.
Pomorski redari primjerice paze da se iznajmljuje 50 ležaljki na plaži za koje je dano odobrenje, da ih nije više od tog broja.
Smijemo li doći na plažu koncesionara sa svojom ležaljkom?
- Ako netko ima dozvolu, on te ležaljke mora držati na jednom mjestu, na plaži koja mu je određena i kad postoji interes da netko kaže - želim ležaljku, on je uzme s tog kupa i stavi na mjesto koje je predviđeno na plaži da se iznajmljuju ležaljke. Svakako, ljudi mogu doći sa svojim ležaljkama i biti tamo i ne iznajmiti ležaljku od onoga koji pruža uslugu, naglasila je Perko, a prenio HRT.
- Druga stvar je s koncesijama. Ako je koncesijom predviđeno da na plaži bude 20 ležaljki sa suncobranima i ono što je u zadnje vrijeme jako interesantno da ti suncobrani imaju sefove i solarne punjače za mobitele, oni mogu biti već složeni na mjestu koje je koncesijom predviđeno. Koncesija obuhvaća kvadrate plaže i onda se koncesionar mora i brinuti za te kvadrate, čistiti ih, urediti onako kako mu je natječem i ugovorom određeno, a dozvole oni ne smiju zagraditi s ležaljkama dok se one ne uzmu u funkciju kao takve, nastavila je.
Građani s pravom frustrirani
Građani su s pravom frustrirani pa uzimaju pravdu u svoje ruke. Gledali smo snimke gdje su se pilile ograde zbog toga što je građanima bio onemogućen pristup pomorskom dobru. Kako tome stati na kraj?
Zakon iznimno povisio kazne za gradnju na pomorskom dobru ili bilo kakvo ispuštanje u more. Kazne sežu do 130.000 eura. Također, lučki redari i pomorski redari mogu izricati mandatne kazne.
- Gradnja osim kazni po Zakonu o pomorskom dobru podliježe i Kaznenom zakonu. Prema tome, to je devastacija općeg dobra, a da ne govorimo o slučajevima kada imamo devastaciju koja je ekocid, odnosno stvara se ekološka šteta koja nije popravljiva. Prema tome, sve su to alati koji, se nadamo, će omogućiti da pomorsko dobro ostane sačuvano, kazala je.
- Vjerujem da neki ljudi ne mogu gledati tu nepravdu, ali pozivam ih sve da prijave ono što vide pomorskim redarima, znači u jedinice lokalne samouprave, ili inspekciji lučkih kapetanija ministarstva mora prometa infrastrukture, koji će onda poduzeti zakonske mjere, zaključuje Perko u objavi HRT-a.
Autor
