Neki Slovenci nikada nisu prežalili što Bujština nije pripala Sloveniji
France Bučar, prvi predsjednik parlamenta neovisne Slovenije te 'otac prvog slovenskog ustava', nedugo nakon početka rata u Sloveniji u srpnju 1991. godine predlagao je da Slovenija zauzme čitavu Bujštinu, pa da umjesto rijeke Dragonje granica između Slovenije i Hrvatske bude rijeka Mirna.
Na to je u siječnju 2021. godine podsjetio slovenski sociolog Peter Jambrek, pozivajući se pak na svog sunarodnjaka filozofa Valentina Tine Hribara. Prema sjećanju Tine Hribara, Bučar je nedugo nakon napada JNA i početka desetodnevnog rata predlagao da Slovenija zauzme Istru, sve do rijeke Mirne. No, u tome su ga zaustavili Janez Janša i Igor Bavčar.
Tadašnji slovenski premijer Janez Janša je 2021. godine upotpunio Hribarovo sjećanje, kazavši da je Bučar zapravo samo "podržao prijedlog koji je predložio netko drugi" te da je tadašnji član slovenskog predsjedništva, poznati pjesnik Ciril Zlobec, zbog takvog prijedloga dobio "histerični napad", a tadašnji predsjednik Slovenije Milan Kučan "nije ni dao na glasanje Bučarov prijedlog".
Nakon što su Talijanima 1947. godine (službeno 1954.) oteli Pirano, Isolu, Portorose i Capodistriu, neki Slovenci su 44 godine kasnije očito razmišljali i o otimanju djela hrvatskog teritorija.
Možda se zbog svega toga mnogi Slovenci na Bujštini već godinama ponašaju kao da su 'svoji na svome', pa prednjače u kupovini nekretnina, ali i u bespravnoj gradnji.
No, čini se da je sada krenuo i drugačiji trend, pa se kupljena zemljišta moraju prodavati, kao što se može vidjeti iz natpisa koji smo u utorak snimili na ulazu u Momjan. Jedino što je ostalo nepromijenjeno je osjećaj nekih Slovenaca da kad su na Bujštini, misle da su u Sloveniji. Naime, iako su na Bujštini službeni jezici hrvatski i talijanski, ovaj prodavač je prodaju svog zemljišta oglasio isključivo na slovenskom jeziku.
Autor
