Ni Možemo ne želi zagristi u srž problema s prekomjernom izgradnjom
U stranci Možemo dobro primjećuju da Istra „prekomjernom izgradnjom ide rapidno i stihijski prema kompletnoj neodrživosti kako sustava, tako i zagađenja okoliša, ali i prema infrastrukturnom kolapsu".
Na jučerašnjoj konferenciji za medije saborska zastupnica Dušica Radojčić i županijski vijećnik Slaven Boljun iznijeli su podatak da se na području Istarske županije godišnje izdaje preko dvije tisuće građevinskih dozvola.
Površina izgrađenog dijela građevinskih područja u naseljima se unatrag 12 godina povećala za gotovo 1.300 hektara. Broj stalnih stanovnika Istre, prema popisu stanovništva iz 2021., iznosi 195.237, što je pad za 6,2 posto u odnosu na 2011., a broj kreveta za goste (hoteli, kampovi, apartmani, nekomercijalni smještaj) trenutno iznosi 487.732.
Iz Možemo naglašavaju da županijski Prostorni plan dopušta izgradnju dodatnih 160 tisuća turističkih kreveta u hotelima i kampovima. Također, prema trenutnom trendu izgradnje na građevinskim zemljištima unutar naselja, stvorit će se novi smještajni kapaciteti za 200 tisuća stanovnika.
Dušica Radojčić i Slaven Boljun ovim su brojkama samo potvrdili ono što svi u Istri već dugo znamo.
Međutim, ni od Možemo nismo čuli nikakav konkretan prijedlog za rješavanje ovog problema. Oni tek predlažu izmjene Prostornog plana Istarske županije kojim bi se ograničio broj turističkih kapaciteta i postrožili uvjeti za širenje građevinskih područja gradova i općina.
„Izmjenama treba dati prednost stanovanju za građane umjesto za kupce apartmana“, poručuju iz Možemo, opet ne zadirući u pravu srž problema a to je porezna politika, odnosno nepostojanje poreza na nekretnine u kojem bi jedna nekretnina za stanovanje bila oslobođena poreza, a svaka iduća bi se progresivno oporezivala. Također, nužno je i dodatno oporezivanje privatnog smještaja, a kada je riječ o Istri, treba osmisliti i model posebnog oporezivanja vlasnika nekretnina koji ne žive u Istri.
No, dok god oni koji bi trebali donositi takve zakone, dakle političari, prednjače po broju nekretnina u svom vlasništvu, ali i dok gotovo 10 posto hrvatskih birača direktno ili indirektno ostvaruje prihode od rentanja, teško da će ijedna politička stranka, uključujući i Možemo, ozbiljnije zagristi u taj problem. Nije tajna da i mnogi Možemovci dodatno zarađuju od iznajmljivanja i sigurno neće, zalaganjem za porez na nekretnine, rezati granu na kojoj sjede.
Porez na nekretnine, naročito ako je progresivan, pri čemu se svaka dodatna nekretnina oporezuje po višoj stopi, nije nikakav udar na siromašne i obične građane, kakvim ga njegovi protivnici žele prikazati. Jer onaj tko ima više od dvije nekretnine i iznajmljuje ih, sigurno nije siromašan.
Autor
