Više nema nikakve dvojbe: ovo će biti lošija turistička sezona
„Lani u ovo doba svi su mi stolovi bili puni“, rekla mi je vlasnica obiteljskog restorana na atraktivnoj lokaciji u Rapcu, kod koje smo prošli tjedan bili na večeri.
Svi se žale da je turista manje nego lani, a ovih je dana te slutnje potvrdila i statistika. U lipnju je u čitavoj Hrvatskoj bilo manje turista nego lani, ali u Ministarstvu turizma radije ističu podatak da je u prvih šest mjeseci bilo više noćenja nego u istom razdoblju prošle godine.
Čak štoviše, novi ministar turizma manje brojke iz lipnja smatra dobrom viješću jer to znači da se produljuje sezona, odnosno da se smanjuje pritisak turista samo na ljetne mjesece, kada se zbog njihovog velikog broja preopterećuje infrastruktura.
No, kada je Istra u pitanju, manji broj turista u lipnju nikako nije dobra vijest jer je prema podacima HTZ-a u prvih šest mjeseci Istra zabilježila 8,4 milijuna noćenja, što je oko 100 tisuća manje noćenja nego u prvom polugodištu 2023. godine. Da podsjetimo, Istarska županija je u prvih šest mjeseci prošle godine ostvarila 8,5 milijuna noćenja, što je bilo 7 posto više u odnosu na 2022. godinu.
Dakle, više nema nikakve dvojbe, u Istri će ove godine biti manje turista nego lani.
Najviše podbacili naši najvažniji gosti Nijemci
Nekoliko je razloga za to, a najvažniji je da su se naši glavni turistički konkurenti oporavili od posljedica korona krize kada su zbog otkazivanja letova najviše podbacile avionske destinacije, a smirila se i politička situacija na sjeveru Afrike, što je također preusmjerilo dio turista.
Među turistima koji su najviše podbacili u lipnju prednjače naši najvažniji gosti Nijemci, što su mnogi povezali s održavanjem Europskog nogometnog prvenstva u toj zemlji, a nije nevažna ni recesija koja je zahvatila najveću europsku ekonomiju. Pred EU i Njemačkom je vrlo nesigurna budućnost što će većinu Nijemaca potaknuti na štednju i oprez kada su u pitanju putovanja.
Nijemci su sa 5,7 milijuna ostvarenih noćenja u prvih šest mjeseci i dalje najbolji hrvatski gosti, ali to je ipak znatno manje nego lani, kada su u istom razdoblju imali 6,4 milijuna noćenja. Tih 700 tisuća manje njemačkih noćenja nema tko nadoknaditi.
Nakon Nijemaca najbrojniji su domaći gosti (3,7 milijuna noćenja u prvom polugodištu), a zatim slijede tržišta Slovenije (2,7 milijuna noćenja), Austrije (2,6 milijuna noćenja), Poljske (1,8 milijuna noćenja) te Ujedinjene Kraljevine s 1,3 milijuna noćenja.
Kada pak promatramo realizirana noćenja po vrstama smještajnih objekata, najviše je noćenja ostvareno u hotelima (9,2 milijuna noćenja), objektima u domaćinstvu (preko 8 milijuna noćenja) te u kampovima (5,5 milijuna noćenja).
Najveći pad gostiju bilježi se u kućama za odmor i apartmanima. Kvalitetne i dobro opremljene kuće koje se nude po razumnim cijenama su vrlo dobro popunjene, ali zato veliki pad bilježe (pre)skupe kuće na osrednjim lokacijama.
Visoke cijene
Jedan od razloga manjeg broja gostiju su i cijene. Iako nisam pobornik spuštanja cijena i na ovom sam mjestu često zagovarao princip da Istra zbog svojeg položaja i ljepote u niti jednom segmentu ne smije biti jeftinija od drugih turističkih regija na Mediteranu, moram priznati da su neke nerealne cijene i mene šokirale. Prije tri dana u jednom po ničem posebnom restoranu kraj pulske Arene sasvim prosječnu porciju ćevapa platio sam 18 eura. Inače ne volim eure preračunavati u kune, ali ovog puta napravit ću iznimku – jer 135 kuna za deset ćevapa s malo pečenog krumpira stvarno je pretjerana cijena.
Cijene pizza i tjestenina u mnogim su pizzerijama veće nego u Italiji. Kao primjer u galeriji fotografija na kraju teksta pogledajte jelovnik s cijenama u jednom finom baru koji u Gardi posluje još od 1958. godine.
No, veći problem od krize u Njemačkoj i divljanja cijena je što ne postoji nikakva strategija privlačenja turista u Istru, od toga da je pulska zračna luka najgora u Hrvatskoj do porazne činjenice da nam turistički dolasci u lipnju ovise o katoličkim blagdanima i školskim praznicima u Njemačkoj i Austriji. Što znači da nam se turizam i dalje događa sam od sebe bez ikakve ozbiljnije strategije.
Autor
